Brže od pregledniku!
29 odnosi: Antologija, Đurđin, Bačka, Bačka Topola, Bosanska Krupa, Dubrovnik, Goli otok, Hrvatska književnost, Hrvatsko proljeće, Klasje naših ravni, Književna kritika, Matica hrvatska, Osma vojvođanska udarna brigada NOVJ-a, Otok, Pelješac, Popovići, Povijest književnosti, Prijedor, Rukovet, Srbija, Subotica, Sveučilište u Beogradu, Tavankut, Uskoplje, Vojvodina, 15. rujna, 1925., 2002., 22. ožujka.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Geza Kikić i Antologija · Vidi više »
Đurđin
Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Geza Kikić i Đurđin · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Geza Kikić i Bačka · Vidi više »
Bačka Topola
Bačka Topola (ćir.: Бачка Топола, mađ.: Topolya) je grad i središte općine Bačka Topola u Sjevernobačkom okrugu, Vojvodina, Srbija.
Novi!!: Geza Kikić i Bačka Topola · Vidi više »
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.
Novi!!: Geza Kikić i Bosanska Krupa · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Geza Kikić i Dubrovnik · Vidi više »
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Novi!!: Geza Kikić i Goli otok · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Geza Kikić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Geza Kikić i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Klasje naših ravni
Klasje naših ravni, časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata.
Novi!!: Geza Kikić i Klasje naših ravni · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Geza Kikić i Književna kritika · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Geza Kikić i Matica hrvatska · Vidi više »
Osma vojvođanska udarna brigada NOVJ-a
Osma vojvođanska udarna brigada NOVJ formirana je 11.
Novi!!: Geza Kikić i Osma vojvođanska udarna brigada NOVJ-a · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Geza Kikić i Otok · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Geza Kikić i Pelješac · Vidi više »
Popovići
Naselja u Hrvatskoj.
Novi!!: Geza Kikić i Popovići · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Geza Kikić i Povijest književnosti · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Geza Kikić i Prijedor · Vidi više »
Rukovet
Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.
Novi!!: Geza Kikić i Rukovet · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Geza Kikić i Srbija · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Geza Kikić i Subotica · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Geza Kikić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Tavankut
Tavankut je naselje bunjevačkh Hrvata u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Geza Kikić i Tavankut · Vidi više »
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Geza Kikić i Uskoplje · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Geza Kikić i Vojvodina · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Geza Kikić i 15. rujna · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Geza Kikić i 1925. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Geza Kikić i 2002. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Geza Kikić i 22. ožujka · Vidi više »
