Brže od pregledniku!
56 odnosi: Antički Rim, Antika, Atlas (kartografija), Škoti, Škotska, Škotska umjetnost, Edinburgh, Edward Gibbon, Engleska, Englezi, Europa, Francuska, Germani, Goti, Iranski narodi, John Cary, John Thomson (kartograf), Kartografija, Kelti, Keltska mitologija, Književnost, London, Pariz, Poezija, Povijest Europe, Povijest kartografije, Povjesničar, Pseudonim, Skiti, Stara Grčka, Stari vijek, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zemljovid, 10. ožujka, 17. veljače, 1758., 1781., 1782., 1783., 1784., 1785., 1786., 1787., 1789., 1790., 1797., 1799., 18. stoljeće, 1802., 1806., ..., 1808., 1811., 1818., 1819., 1826., 19. stoljeće. Proširite indeks (6 više) »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: John Pinkerton i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: John Pinkerton i Antika · Vidi više »
Atlas (kartografija)
Atlas, zbirka astronomskih i geografskih karata sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu (naziv po mitološkom liku koji se javlja u 16. stoljeću na naslovnoj stranici Mercatorove zbirke karata).
Novi!!: John Pinkerton i Atlas (kartografija) · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: John Pinkerton i Škoti · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: John Pinkerton i Škotska · Vidi više »
Škotska umjetnost
Piktski kamen s otoka Tarbat iz oko 8. st. Škotska umjetnost je umjetnost na području Škotske i umjetnost naroda Škota od prapovijesti do danas.
Novi!!: John Pinkerton i Škotska umjetnost · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: John Pinkerton i Edinburgh · Vidi više »
Edward Gibbon
Edward Gibbon Edward Gibbon (Putney kod Londona, 27. travnja 1737. – London, 16. siječnja 1794.) je engleski povjesničar i pisac.
Novi!!: John Pinkerton i Edward Gibbon · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: John Pinkerton i Engleska · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: John Pinkerton i Englezi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: John Pinkerton i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: John Pinkerton i Francuska · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: John Pinkerton i Germani · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: John Pinkerton i Goti · Vidi više »
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Novi!!: John Pinkerton i Iranski narodi · Vidi više »
John Cary
Austria'' (1801.) Italy'' (1799.) Turkey in Europe'' (1801.) John Cary (oko 1754. − 1835.), engleski kartograf i graver koji je djelovao u Londonu koncem 18. odnosno početkom 19. stoljeća.
Novi!!: John Pinkerton i John Cary · Vidi više »
John Thomson (kartograf)
Sicily'' (1814.) John Thomson (1777. − oko 1840.), škotski kartograf, graver i izdavač koji je djelovao u Edinburghu početkom 19. stoljeća.
Novi!!: John Pinkerton i John Thomson (kartograf) · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: John Pinkerton i Kartografija · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: John Pinkerton i Kelti · Vidi više »
Keltska mitologija
Keltska mitologija je mitologija bogata osebujnim mitovima, legendama i anegdotama.
Novi!!: John Pinkerton i Keltska mitologija · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: John Pinkerton i Književnost · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: John Pinkerton i London · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: John Pinkerton i Pariz · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: John Pinkerton i Poezija · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: John Pinkerton i Povijest Europe · Vidi više »
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Novi!!: John Pinkerton i Povijest kartografije · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: John Pinkerton i Povjesničar · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: John Pinkerton i Pseudonim · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: John Pinkerton i Skiti · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: John Pinkerton i Stara Grčka · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: John Pinkerton i Stari vijek · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: John Pinkerton i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: John Pinkerton i Zemljovid · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: John Pinkerton i 10. ožujka · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: John Pinkerton i 17. veljače · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1758. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1781. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1782. · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1783. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1784. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1785. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1786. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1787. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1789. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1790. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1797. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1799. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 18. stoljeće · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1802. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1808. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1811. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1818. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1819. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 1826. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: John Pinkerton i 19. stoljeće · Vidi više »
