Brže od pregledniku!
91 odnosi: Abba (otac), Antun Pustinjak, Armenija, Augustinski heremiti, Šaolinski hram, Šri Lanka, Benediktinci, Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, Betlehem, Bosonoge karmelićanke, Budizam, Bugarska, Cisterciti, Crkva, Dalaj lama, Dominikanci, Družba Božje Riječi, Družba Isusova, Egipat, Etiopija, Europa, Franjevački samostan i crkva sv. Dujma u Kraju, Franjevci, Franjo Asiški, Galovac (otok), Godina, Grčka, Gruzija, Indija, Italija, Japan, Kamaldolijanci, Kapucini, Karlo Veliki, Karmelićani, Kartuzijanski red, Katalonija, Katoličanstvo, Kina, Klarise, Klaustar, Knjiga, Konventualci, Lavra, Manastir, Mezopotamija, Molitva, Monah, Monfortanci, Nalanda, ..., Nepal, Opatija (redovnička ustanova), Ostaškov, Oxford, Pašman, Palotinci, Pasionisti, Perzija (razdvojba), Poluotok, Prior, Prosjački redovi, Pustinja, Pustinjak, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Rusija, Salezijanci, Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru, Samostan sv. Jeronima u Ugljanu, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski, Sestre milosrdnice, Sjeverna Makedonija, Srbija, Srednji vijek, Svećenik, Sveta Gora, Sveti Benedikt iz Nursije, Sveti Dominik, Sveučilište u Cambridgeu, Tajland, Tibet, Trapistički red, 1000., 19., 1910., 3. stoljeće, 350., 4. stoljeće, 483., 529.. Proširite indeks (41 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Samostan i Abba (otac) · Vidi više »
Antun Pustinjak
Sveti Antun Pustinjak (sv. Antun Opat, sv. Antun Veliki; Herakleopolis Magna, oko 251. – Monte Colzim, 17. siječnja 356.), svetac u istočnoj i zapadnoj Crkvi.
Novi!!: Samostan i Antun Pustinjak · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Samostan i Armenija · Vidi više »
Augustinski heremiti
AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.
Novi!!: Samostan i Augustinski heremiti · Vidi više »
Šaolinski hram
Ulaz u Šaolinski hram Šaolinski hram ili šaolinski samostan je chán budistički hram u Song Shanu blizu Zhengzhoua u kineskoj provinciji Henan.
Novi!!: Samostan i Šaolinski hram · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Samostan i Šri Lanka · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Samostan i Benediktinci · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru
Crkva sv. Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan sv.
Novi!!: Samostan i Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru · Vidi više »
Betlehem
Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.
Novi!!: Samostan i Betlehem · Vidi više »
Bosonoge karmelićanke
Bosonoge karmelićanke su katolički ženski crkveni red (klauzurni).
Novi!!: Samostan i Bosonoge karmelićanke · Vidi više »
Budizam
Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.
Novi!!: Samostan i Budizam · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Samostan i Bugarska · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Samostan i Cisterciti · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Samostan i Crkva · Vidi više »
Dalaj lama
Dalaj lama je izvorno titula poglavara žute sekte tibetanskog budizma.
Novi!!: Samostan i Dalaj lama · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Samostan i Dominikanci · Vidi više »
Družba Božje Riječi
Misije Verbita u svijetu Družba Božje Riječi (lat. Societas Verbi Divini ili SVD) je katolička redovnička zajednica čiji se članovi se nazivaju verbiti.
Novi!!: Samostan i Družba Božje Riječi · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Samostan i Družba Isusova · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Samostan i Egipat · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Samostan i Etiopija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Samostan i Europa · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva sv. Dujma u Kraju
Franjevački samostan sv.
Novi!!: Samostan i Franjevački samostan i crkva sv. Dujma u Kraju · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Samostan i Franjevci · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Samostan i Franjo Asiški · Vidi više »
Galovac (otok)
Galovac je naseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Samostan i Galovac (otok) · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Samostan i Godina · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Samostan i Grčka · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Samostan i Gruzija · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Samostan i Indija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Samostan i Italija · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Samostan i Japan · Vidi više »
Kamaldolijanci
Camaldoli Kamaldolijanci pustinjački je crkveni red koji je svoje ime dobio po poznatom samostanu Camaldoli, 13 kilometara od grada Poppi, u dolini Casentino koja se nalazi na toskanskim Apeninima u pokrajini Arezzo.
Novi!!: Samostan i Kamaldolijanci · Vidi više »
Kapucini
Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Samostan i Kapucini · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Samostan i Karlo Veliki · Vidi više »
Karmelićani
Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.
Novi!!: Samostan i Karmelićani · Vidi više »
Kartuzijanski red
Kartuzijanski samostan Pleterje u Sloveniji Kartuzijanci (Ordo Cartusiensis (OC)), su rimokatolički monaški red nastao, poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem pravila benediktinskog reda 1084.
Novi!!: Samostan i Kartuzijanski red · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Samostan i Katalonija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Samostan i Katoličanstvo · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Samostan i Kina · Vidi više »
Klarise
Svetu Klaru Asišku i pripadnice reda Klarise (Redovnice drugoretkinje sv. Franje Asiškoga, Red sv. Klare; lat. Moniales secundi ordinis S. Francisci Assisiensis, Ordo S. Clarae) su rimokatolički ženski kontemplativni i klauzurni crkveni red.
Novi!!: Samostan i Klarise · Vidi više »
Klaustar
franjevačkog samostana u Dubrovniku.Klaustar (lat. claustrum - claudere: zatvoriti) element je samostanske arhitekture nastao izravno iz rimskoga peristilnog tipa ladanjske vile; pravokutno unutarnje dvorište obično okruženo trijemovima na stupovima, naslonjeno jednom stranom na crkvu, dok ostale zatvaraju samostanske zgrade.
Novi!!: Samostan i Klaustar · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Samostan i Knjiga · Vidi više »
Konventualci
Franjevci konventualci (lat. Ordo Fratrum Minorum Conventualium, akronim OFMConv; hrv. Red manje braće konventualaca; minoriti), rimokatolički crkveni red, ogranak franjevačkog prvoga reda.
Novi!!: Samostan i Konventualci · Vidi više »
Lavra
U pravoslavlju lavra ili laura (grčki: Λάυρα, ćirilicom: Лавра) izvorno je značilo nakupinu nastambica ili špilja od heremita s crkvom i katkad s refektorijem u središtu.
Novi!!: Samostan i Lavra · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Samostan i Manastir · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Samostan i Mezopotamija · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Samostan i Molitva · Vidi više »
Monah
Monah (lat. monachus.
Novi!!: Samostan i Monah · Vidi više »
Monfortanci
Montfortanci su rimokatolička muška kongregacija, službenog naziva Družba Marijinih misionara montfortanaca (lat. Societas Mariae Montfortana).
Novi!!: Samostan i Monfortanci · Vidi više »
Nalanda
Nalanda (sanskrit: संस्कृतम्, Nālandā) je važan arheološki lokalitet staroindijskog magadskog samostana (mahavihara) u pokrajini Bihar u Indiji.
Novi!!: Samostan i Nalanda · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Samostan i Nepal · Vidi više »
Opatija (redovnička ustanova)
Opatija Monte Cassino u Laciju (Italija), što ju je osnovao sveti Benedikt Opatija je autonomna (sui juris) redovnička ustanova kojom upravlja opat ili opatica.
Novi!!: Samostan i Opatija (redovnička ustanova) · Vidi više »
Ostaškov
Ostaškov — grad (od 1770) u Rusiji, administrativno središte Ostaškovskog rajona Tverske oblasti.
Novi!!: Samostan i Ostaškov · Vidi više »
Oxford
Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.
Novi!!: Samostan i Oxford · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Samostan i Pašman · Vidi više »
Palotinci
Palotinci Palotinci su katolička crkvena Družba koju je osnovao Sveti Vinko Pallotti.
Novi!!: Samostan i Palotinci · Vidi više »
Pasionisti
140px Pasionisti ili Družba Muke Gospodina našega Isusa Krista (lat. Congregatio Passionis Jesu Christi, CP), skraćeno i Družba Muke (lat. Congregatio Passionis), katolička je kontemplacijsko-apostolska redovnička družba koju je 1720. u Italiji utemeljio sveti Pavao od Križa (Paolo Francesco Danei) radi promicanja štovanja muke Isusove.
Novi!!: Samostan i Pasionisti · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Samostan i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Samostan i Poluotok · Vidi više »
Prior
Grb priora. Prior (prema lat. prior: prvi po redu), samostanski poglavar u nekim katoličkim redovima (osobito kartuzijanci i dominikanci); kod redovnica priorica (kod karmelićanki) ili priora (kod dominikanki).
Novi!!: Samostan i Prior · Vidi više »
Prosjački redovi
Prosjački redovi su crkveni redovi nastali u vremenu razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka, počevši od 13. st. Za razliku od dotad postojećih redova u Katoličkoj crkvi, naglasak su stavljali na usmjerenost prema široj društvenoj zajednici i na život u siromaštvu i odricanju, umjesto stvaranja materijalnih dobara i zatvaranja u izolirane samostanske zajednice.
Novi!!: Samostan i Prosjački redovi · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Samostan i Pustinja · Vidi više »
Pustinjak
Pustinjak je čovjek koji se iz vjerskih razloga duhovno i materijalno odvojio od svijeta, da bi živio u osamljenom, pustinjskom mjestu.
Novi!!: Samostan i Pustinjak · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Samostan i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Samostan i Rusija · Vidi više »
Salezijanci
Salezijanci ili Družba sv.
Novi!!: Samostan i Salezijanci · Vidi više »
Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru
Klaustar samostana Sv. Frane u Zadru Samostan sv.
Novi!!: Samostan i Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru · Vidi više »
Samostan sv. Jeronima u Ugljanu
Franjevački samostan Sv.
Novi!!: Samostan i Samostan sv. Jeronima u Ugljanu · Vidi više »
Samostan sv. Kuzme i Damjana
'''Ćokovac''' Benediktinski samostan sv.
Novi!!: Samostan i Samostan sv. Kuzme i Damjana · Vidi više »
Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću
Franjevački samostan sv.
Novi!!: Samostan i Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću · Vidi više »
Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski
Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski (ruski Сергей Михайлович Прокудин-Горский), (Murom, Rusija 30. kolovoza 1863. – Pariz, 27. rujna 1944.), ruski pionir fotografije u boji, kemičar, izumitelj, član Carskog ruskog zemljopisnog i Carskog ruskog tehničkog društva (CRTD).
Novi!!: Samostan i Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski · Vidi više »
Sestre milosrdnice
Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.
Novi!!: Samostan i Sestre milosrdnice · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Samostan i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Samostan i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Samostan i Srednji vijek · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Samostan i Svećenik · Vidi više »
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Novi!!: Samostan i Sveta Gora · Vidi više »
Sveti Benedikt iz Nursije
Sv.
Novi!!: Samostan i Sveti Benedikt iz Nursije · Vidi više »
Sveti Dominik
Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).
Novi!!: Samostan i Sveti Dominik · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Samostan i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Tajland
Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Samostan i Tajland · Vidi više »
Tibet
NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u središnjoj Aziji.
Novi!!: Samostan i Tibet · Vidi više »
Trapistički red
Trapistički novak čita u svojoj sobi Trapisti su katolički monaški red koji slijedi Pravilo sv. Benedikta.
Novi!!: Samostan i Trapistički red · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 1000. · Vidi više »
19.
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 19. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 1910. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 3. stoljeće · Vidi više »
350.
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 350. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 4. stoljeće · Vidi više »
483.
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 483. · Vidi više »
529.
Bez opisa.
Novi!!: Samostan i 529. · Vidi više »
