Brže od pregledniku!
50 odnosi: Budva, Docent, Geodet, Hrvatska, Jelsa, Kotor, Nikola Tesla, Prag, Subotica, Zagreb, 1909., 1919., 1929., 1932., 1936., 1937., 1940., 1941., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1951., 1952., 1953., 1954., 1956., 1957., 1961., 1962., 1963., 1964., 1966., 1968., 1969., 1970., 1974., 1975., 1980., 1981., 1982., 1986., 1991., 1994., 1996., 1998., 27. svibnja, 29. lipnja.
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Mato Janković i Budva · Vidi više »
Docent
Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.
Novi!!: Mato Janković i Docent · Vidi više »
Geodet
Geodet mjeri zemljište pomoću daljinomjera. Geodet je osoba koja se profesionalno bavi geodezijom.
Novi!!: Mato Janković i Geodet · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mato Janković i Hrvatska · Vidi više »
Jelsa
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Mato Janković i Jelsa · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Mato Janković i Kotor · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Mato Janković i Nikola Tesla · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Mato Janković i Prag · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Mato Janković i Subotica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mato Janković i Zagreb · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1909. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1929. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Mato Janković i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Mato Janković i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1957. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Mato Janković i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Mato Janković i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1975. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1986. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Janković i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mato Janković i 1998. · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Mato Janković i 27. svibnja · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Mato Janković i 29. lipnja · Vidi više »
