Brže od pregledniku!
53 odnosi: Akcija stadion (1977.), Živi bili pa vidjeli (1979.), Cetinje, Crna Gora, Diploma za smrt (1989.), Donator (1989.), Fine mrtve djevojke (2002.), Glembajevi (1988.), Hrvatska, Jelenko (televizijska serija), Kad zvoni?, Nedjelja (1969.), Nemoj nikome reći, Nepokoreni grad (televizijska serija), Novinar (1979.), Okupacija u 26 slika (1978.), Orao (1990.), Pod sretnom zvijezdom (telenovela), Ptice nebeske, Slučajna suputnica (2004.), Stela (1990.), Treća žena (1997.), Tu (2003.), Velo misto, Vlak u snijegu (1976.), Vlakom prema jugu (1981.), 12. ožujka, 1941., 1969., 1970., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1987., 1988., 1989., 1990., 1995., 1997., 2000., 2002., 2003., 2004., 2005., ..., 2011., 2014., 2015.. Proširite indeks (3 više) »
Akcija stadion (1977.)
Akcija stadion, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Akcija stadion (1977.) · Vidi više »
Živi bili pa vidjeli (1979.)
Živi bili pa vidjeli, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Živi bili pa vidjeli (1979.) · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Olga Pivec i Cetinje · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Olga Pivec i Crna Gora · Vidi više »
Diploma za smrt (1989.)
Diploma za smrt, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Diploma za smrt (1989.) · Vidi više »
Donator (1989.)
Donator, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Donator (1989.) · Vidi više »
Fine mrtve djevojke (2002.)
Fine mrtve djevojke je hrvatski igrani film Dalibora Matanića iz 2002.
Novi!!: Olga Pivec i Fine mrtve djevojke (2002.) · Vidi više »
Glembajevi (1988.)
Glembajevi su hrvatski igrani film (drama) iz 1988. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Glembajevi (1988.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Olga Pivec i Hrvatska · Vidi više »
Jelenko (televizijska serija)
Jelenko, ime je za hrvatsku TV seriju za djecu, koju je producirala TV kuća Televizija Zagreb između 1980.
Novi!!: Olga Pivec i Jelenko (televizijska serija) · Vidi više »
Kad zvoni?
"Kad zvoni?" je hrvatska tinejdžerska serija koja je s emitiranjem krenula 13. veljače 2005. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, nedjeljom u poslijepodnevnom terminu.
Novi!!: Olga Pivec i Kad zvoni? · Vidi više »
Nedjelja (1969.)
Nedjelja, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Nedjelja (1969.) · Vidi više »
Nemoj nikome reći
Nemoj nikome reći hrvatska je teen-humoristična serija iz 2015.
Novi!!: Olga Pivec i Nemoj nikome reći · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Olga Pivec i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Novinar (1979.)
Novinar, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Novinar (1979.) · Vidi više »
Okupacija u 26 slika (1978.)
Okupacija u 26 slika hrvatska je anti-ratna drama iz 1978. godine koju je režirao Lordan Zafranović.
Novi!!: Olga Pivec i Okupacija u 26 slika (1978.) · Vidi više »
Orao (1990.)
Orao, hrvatski dugometražni film iz 1990. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Orao (1990.) · Vidi više »
Pod sretnom zvijezdom (telenovela)
"Pod sretnom zvijezdom" je hrvatska telenovela autorice Diane Pečkaj Vuković.
Novi!!: Olga Pivec i Pod sretnom zvijezdom (telenovela) · Vidi više »
Ptice nebeske
Ptice nebeske prvi je roman Ive Brešana, pikarsko djelo iz 1990. godine, koje je također i ekranizirano u tv-seriji.
Novi!!: Olga Pivec i Ptice nebeske · Vidi više »
Slučajna suputnica (2004.)
Slučajna suputnica, hrvatski dugometražni film iz 2004. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Slučajna suputnica (2004.) · Vidi više »
Stela (1990.)
Stela, hrvatski/jugoslavenski dugometražni film iz 1990. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Stela (1990.) · Vidi više »
Treća žena (1997.)
Treća žena, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Treća žena (1997.) · Vidi više »
Tu (2003.)
Tu (2003) je igrani cjelovečernji film redatelja Zrinka Ogreste.
Novi!!: Olga Pivec i Tu (2003.) · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Olga Pivec i Velo misto · Vidi više »
Vlak u snijegu (1976.)
Vlak u snijegu, hrvatski dugometražni film iz 1976. godine snimljen prema istoimenom romanu Mate Lovraka.
Novi!!: Olga Pivec i Vlak u snijegu (1976.) · Vidi više »
Vlakom prema jugu (1981.)
Vlakom prema jugu, hrvatski dugometražni film iz 1981. godine.
Novi!!: Olga Pivec i Vlakom prema jugu (1981.) · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Olga Pivec i 12. ožujka · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1941. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1990. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Olga Pivec i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Olga Pivec i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Olga Pivec i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Olga Pivec i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Olga Pivec i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Olga Pivec i 2005. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Olga Pivec i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Olga Pivec i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Olga Pivec i 2015. · Vidi više »
