Brže od pregledniku!
147 odnosi: Amfiteatar u Puli, Andrej Plenković, Aquarius Records, Ðelozija, Beograd, Blues, Campus, Carnegie Hall, Croatia Records, Diskoton, Dobitnici Porina 1994., Dobitnici Porina 1995., Dobitnici Porina 1996., Dobitnici Porina 1997., Dobitnici Porina 1998., Dobitnici Porina 2000., Dobitnici Porina 2001., Dobitnici Porina 2002., Dobitnici Porina 2003., Dobitnici Porina 2004., Dobitnici Porina 2005., Dobitnici Porina 2006., Dobitnici Porina 2007., Dobitnici Porina 2008., Dobitnici Porina 2011., Dobitnici Porina 2012., Dobitnici Porina 2013., Dobitnici Porina 2014., Dobitnici Porina 2018., Dobitnici Porina 2019., Domovinski rat, Dora (natjecanje), Dubrovački trubaduri, Dubrovnik, Festival zabavne glazbe Split, Gitara, Glasovir, Glazba u 1974., Glazba u 2018., Glazbenik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko narodno kazalište Split, Jazz, John Lennon, Josip Zovko, Jugoton, Jutarnji list, KBC Split, Klarinet, ..., Kolinda Grabar-Kitarović, Ljubavna pjesma, Malinkonija, Melodije hrvatskog Jadrana, More (glazbeni sastav), Moskva, New York City, New York, Olympia, Opatijski festival, Orfej, Oto Pestner, Pariz, Paul McCartney, Poeta, Pop, Porin (nagrada), Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Prokurative, Rak pluća, Red Ante Starčevića, Red Danice hrvatske, Remi Kazinoti, Royal Albert Hall, Slobodna Dalmacija, Spaladium Arena, Split, Sydneyska opera, Tedi Spalato, Tekstopisac, Tokio, Tony Cetinski, Usna harmonika, Vaš šlager sezone, Vanna, Vela Luka, Vjeruj u ljubav, Vridilo je, Yesterday, Zadarfest, Zagrebački festival, Zdenko Runjić, Zlatan Stipišić Gibonni, Zorica Kondža, 1. kolovoza, 1947., 1961., 1963., 1967., 1972., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2011., 2012., 2013., 2014., 2017., 2018., 2019., 25. kolovoza, 29. srpnja, 31. srpnja, 7. kolovoza, 7. prosinca, 8. srpnja. Proširite indeks (97 više) »
Amfiteatar u Puli
Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Amfiteatar u Puli · Vidi više »
Andrej Plenković
Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.
Novi!!: Oliver Dragojević i Andrej Plenković · Vidi više »
Aquarius Records
Aquarius Records je hrvatska diskografska kuća osnovana u studenom 1995. godine u Zagrebu kao podružnica zagrebačkog kluba Aquarius.
Novi!!: Oliver Dragojević i Aquarius Records · Vidi više »
Ðelozija
Đelozija naziv je petog studijskog albuma Olivera Dragojevića, objavljen 1981. godine.
Novi!!: Oliver Dragojević i Ðelozija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Oliver Dragojević i Beograd · Vidi više »
Blues
Blues je vokalno-instrumentalni glazbeni stil koji se temelji na uporabi "plavih nota" i strukturi od najčešće 12 taktova koji se ponavljaju.
Novi!!: Oliver Dragojević i Blues · Vidi više »
Campus
Campus je hrvatska diskografska kuća osnovana 2002. godine u Zagrebu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Campus · Vidi više »
Carnegie Hall
Carnegie Hall Carnegie Hall je koncertna dvorana na Manhattanu u New Yorku.
Novi!!: Oliver Dragojević i Carnegie Hall · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Croatia Records · Vidi više »
Diskoton
Diskoton (punog naziva Diskoton produkcija nosača zvuka, Sarajevo) je bila diskografska kuća iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina), osnovana 1973. godine.
Novi!!: Oliver Dragojević i Diskoton · Vidi više »
Dobitnici Porina 1994.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 1994. · Vidi više »
Dobitnici Porina 1995.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 1995. · Vidi više »
Dobitnici Porina 1996.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 1996. · Vidi više »
Dobitnici Porina 1997.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 1997. · Vidi više »
Dobitnici Porina 1998.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 1998. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2000.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2000. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2001.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2001. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2002.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2002. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2003.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2003. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2004.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2004. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2005.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2005. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2006.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2006. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2007.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2007. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2008.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2008. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2011.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2011. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2012.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2012. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2013.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2013. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2014.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2014. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2018.
Porin 2018. je glazbena nagrada Porin za prethodnu 2017. godinu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2018. · Vidi više »
Dobitnici Porina 2019.
Porin 2019. je glazbena nagrada Porin za prethodnu 2018. godinu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dobitnici Porina 2019. · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Oliver Dragojević i Domovinski rat · Vidi više »
Dora (natjecanje)
Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dora (natjecanje) · Vidi više »
Dubrovački trubaduri
Dubrovački trubaduri bili su hrvatska vokalno-instrumentalna skupina koju je 1961. u Dubrovniku osnovao Đelo Jusić.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dubrovački trubaduri · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Oliver Dragojević i Dubrovnik · Vidi više »
Festival zabavne glazbe Split
Festival zabavne glazbe Split ili jednostavnije Splitski festival jedan je od najpopularnijih festivala lakih nota u Hrvata, koji se već 57 godina održava svakog ljeta u Splitu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Festival zabavne glazbe Split · Vidi više »
Gitara
Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.
Novi!!: Oliver Dragojević i Gitara · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Oliver Dragojević i Glasovir · Vidi više »
Glazba u 1974.
Glazba u 1974. godini.
Novi!!: Oliver Dragojević i Glazba u 1974. · Vidi više »
Glazba u 2018.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i Glazba u 2018. · Vidi više »
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Glazbenik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Oliver Dragojević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Oliver Dragojević i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Split
Hrvatsko narodno kazalište Split djeluje u zgradi podignutoj 6. svibnja 1893. na Trgu Gaje Bulata u Splitu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Hrvatsko narodno kazalište Split · Vidi više »
Jazz
Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama, krajem 19.
Novi!!: Oliver Dragojević i Jazz · Vidi više »
John Lennon
John Winston Ono Lennon (Liverpool, 9. listopada 1940. – New York, 8. prosinca 1980.), bio je britanski glazbenik, skladatelj, tekstopisac, pjevač i gitarist najpopularnijeg glazbenog rock banda 20. stoljeća, Beatlesa.
Novi!!: Oliver Dragojević i John Lennon · Vidi više »
Josip Zovko
Josip Zovko u predstavi Williama Shakespeara kao slikara Timona Atenjanina u HNK Split (foto: Matko Biljak) Josip Zovko (Split, 4. lipnja 1970. – Grudsko Vrilo, 3. travnja 2019.), bio je hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac i režiser.
Novi!!: Oliver Dragojević i Josip Zovko · Vidi više »
Jugoton
Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Jugoton · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Oliver Dragojević i Jutarnji list · Vidi više »
KBC Split
Klinički bolnički centar Split (KBC Split) najmlađi je klinički bolnički centar u Hrvatskoj, najveći bolnički centar u Dalmaciji te drugi po veličini bolnički centar u Hrvatskoj koji zapošljava više od 4000 djelatnika.
Novi!!: Oliver Dragojević i KBC Split · Vidi više »
Klarinet
Klarinet (it. clarinetto; njem. Klarinette; fr. clarinette; en. clarinet; rus. кларинет), skraćeno Cl., drveni je puhački instrument s јednostrukim јezičkom od trske.
Novi!!: Oliver Dragojević i Klarinet · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Oliver Dragojević i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Ljubavna pjesma
Ljubavna pjesma naziv je prvog albuma Olivera Dragojevića izdanog 1975. godine.
Novi!!: Oliver Dragojević i Ljubavna pjesma · Vidi više »
Malinkonija
Malinkonija naziv je drugog albuma Olivera Dragojevića izdanog 1977. godine.
Novi!!: Oliver Dragojević i Malinkonija · Vidi više »
Melodije hrvatskog Jadrana
Melodije hrvatskog Jadrana (kratica: MHJ) naziv je hrvatskoga glazbenog festivala koji se održavao u Splitu od 1993. do 2002. godine i u to vrijeme je bio najznačajniji glazbeni festival u Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Melodije hrvatskog Jadrana · Vidi više »
More (glazbeni sastav)
More je hrvatski glazbeni pop sastav koji je djelovao tijekom 1970-ih i 1980-ih godina.
Novi!!: Oliver Dragojević i More (glazbeni sastav) · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Oliver Dragojević i Moskva · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Oliver Dragojević i New York City, New York · Vidi više »
Olympia
Ulazno pročelje (2016.) Olympia, poznata i kao L'Olympia ili Olympia Hall, poznata je koncertna dvorana smještena na Bulevardu kapucina u Parizu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Olympia · Vidi više »
Opatijski festival
Opatija Opatijski festival, punog imena Dani jugoslavenske zabavne muzike, bio osnovan kao festival jugoslavenske radio difuzije 1958.
Novi!!: Oliver Dragojević i Opatijski festival · Vidi više »
Orfej
Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.
Novi!!: Oliver Dragojević i Orfej · Vidi više »
Oto Pestner
Oto Pestner (Celje, 4. siječnja 1956.) je slovenski pjevač zabavne glazbe (tenor) i skladatelj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Oto Pestner · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Oliver Dragojević i Pariz · Vidi više »
Paul McCartney
Sir James Paul McCartney MBE (Liverpool, 18. lipnja 1942.) britanski je glazbenik i slikar te bivši član Beatlesa.
Novi!!: Oliver Dragojević i Paul McCartney · Vidi više »
Poeta
Poeta naziv je trećeg albuma Olivera Dragojevića izdanog 1978. godine.
Novi!!: Oliver Dragojević i Poeta · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: Oliver Dragojević i Pop · Vidi više »
Porin (nagrada)
Statua nagrade Porin Porin je najuglednija glazbena nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Porin (nagrada) · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Oliver Dragojević i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »
Prokurative
Prokurative u Splitu Prokurative, ili službeno Trg Republike, glasoviti je mediteranski trg u središtu grada Splita, zapadno od Dioklecijanove palače, poznat i kao pozornica kulturnih zbivanja u gradu pod Marjanom.
Novi!!: Oliver Dragojević i Prokurative · Vidi više »
Rak pluća
Rendgenska snimka raka pluća Rak pluća je bolest obilježena nekontroliranim rastom stanica u tkivu pluća.
Novi!!: Oliver Dragojević i Rak pluća · Vidi više »
Red Ante Starčevića
Red Ante Starčevića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima dvanaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Oliver Dragojević i Red Ante Starčevića · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Oliver Dragojević i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Remi Kazinoti
Remi Kazinoti (Remi Casinotti) (Split, 5. siječnja 1959. – Split, 6. kolovoza 2017.) bio je hrvatski glazbenik, glazbeni aranžer i producent, tekstopisac i skladatelj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Remi Kazinoti · Vidi više »
Royal Albert Hall
Pogled na Royal Albert Hall izvana Royal Albert Hall je dvorana za umjetničke priredbe (prvenstveno glazbene), koja se nalazi u Londonu, u kvartu Knightsbridge, centralnom dijelu grada (City of Westminster), u Engleskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Royal Albert Hall · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Oliver Dragojević i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Spaladium Arena
Spaladium Arena u izgradnji Spaladium Arena je višenamjenska športska dvorana u Splitu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Spaladium Arena · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Oliver Dragojević i Split · Vidi više »
Sydneyska opera
Sydneyska opera (eng. Sydney Opera House) je jedna od najpoznatijih građevina u Sydneyu (Australija), ali i svijetu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Sydneyska opera · Vidi više »
Tedi Spalato
Tedi Spalato (rodnim imenom Tadija Bajić), (Split, 1954.) je hrvatski kantautor dalmatinske zabavne glazbe, skladatelj, instrumentalist, glazbeni producent i dobitnik Porina.
Novi!!: Oliver Dragojević i Tedi Spalato · Vidi više »
Tekstopisac
Tekstopisac je osoba, koja surađuje sa skladateljem i na osnovi harmonije napiše stihove, koji se uklapaju u glazbenu strukturu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Tekstopisac · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Oliver Dragojević i Tokio · Vidi više »
Tony Cetinski
Tony Cetinski (Pula, 31. svibnja 1969.), hrvatski glazbenik i pop-rock pjevač.
Novi!!: Oliver Dragojević i Tony Cetinski · Vidi više »
Usna harmonika
Usna harmonika je puhačko glazbalo nastalo u Njemačkoj početkom 19. stoljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i Usna harmonika · Vidi više »
Vaš šlager sezone
Vaš šlager sezone je najpoznatiji bosanskohercegovački festival zabavne glazbe, koji se od druge polovice 1960-ih do 1999. održavao u Sarajevu.
Novi!!: Oliver Dragojević i Vaš šlager sezone · Vidi više »
Vanna
Ivana Vrdoljak - Vanna (rođena Ranilović), (Koprivnica, 1. rujna 1970.), hrvatska pop pjevačica.
Novi!!: Oliver Dragojević i Vanna · Vidi više »
Vela Luka
Vela Luka je općina na otoku Korčuli u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Oliver Dragojević i Vela Luka · Vidi više »
Vjeruj u ljubav
Vjeruj u ljubav naziv je četvrtog studijskog albuma Olivera Dragojevića izdanog 1979. godine.
Novi!!: Oliver Dragojević i Vjeruj u ljubav · Vidi više »
Vridilo je
Vridilo je dvadeseti je studijski album hrvatskog glazbenika Olivera Dragojevića, koji 2005. godine objavljuje diskografska kuća Aquarius Records.
Novi!!: Oliver Dragojević i Vridilo je · Vidi više »
Yesterday
Yesterday je pjesma koju je 1965.
Novi!!: Oliver Dragojević i Yesterday · Vidi više »
Zadarfest
Zadarfest je hrvatski glazbeni festival, koji se održava u Zadru.
Novi!!: Oliver Dragojević i Zadarfest · Vidi više »
Zagrebački festival
Prvi je Zagrebački festival održan u prosincu 1953. pod naslovom Izaberite najbolje plesne melodije 1953., u Koncertnoj dvorani Istra (današnje Zagrebačko kazalište mladih), Logotip Zagrebfesta. Zagrebački festival, raniji nazivi Zagrebački festival zabavne glazbe (do 1983.), Zagrebfest (1984. – 2012.), poznat i kao Festival Zagreb, nosi od 2013. svoje izvorno ime u skraćenom obliku.
Novi!!: Oliver Dragojević i Zagrebački festival · Vidi više »
Zdenko Runjić
opatijskom šetalištu Zdenko Runjić (Garčin, 26. listopada 1942. – Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20.
Novi!!: Oliver Dragojević i Zdenko Runjić · Vidi više »
Zlatan Stipišić Gibonni
Zlatan Stipišić Gibonni (Split, 13. kolovoza 1968.), hrvatski glazbenik, jedan od osnivača i prvi pjevač splitskoga heavy metal sastava Osmi putnik, bivši pjevač bosanskohercegovačkog sastava Divlje jagode, a najpoznatiji po svojoj samostalnoj kantautorskoj karijeri.
Novi!!: Oliver Dragojević i Zlatan Stipišić Gibonni · Vidi više »
Zorica Kondža
Zorica Kondža (Split, 25. lipnja 1960.) hrvatska je pjevačica zabavne glazbe.
Novi!!: Oliver Dragojević i Zorica Kondža · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1. kolovoza · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1947. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1967. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Oliver Dragojević i 2019. · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Oliver Dragojević i 25. kolovoza · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Oliver Dragojević i 29. srpnja · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Oliver Dragojević i 31. srpnja · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Oliver Dragojević i 7. kolovoza · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Oliver Dragojević i 7. prosinca · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Oliver Dragojević i 8. srpnja · Vidi više »
