Brže od pregledniku!
114 odnosi: Althing, Atlantski ocean, Þingvellir, Švedska, Bazen, Caracas, Celzij, Cesta, Cjevovod, Danci, Danska, Električna energija, Erupcija, Farski otoci, Filipinci, Finska, Fosilna goriva, Geologija, Geotermalna elektrana, Geotermalna energija, GMT, Golfska struja, Gradonačelnik, Grenland, Grijanje, Hafnarfjörður, Hallgrimskirkja, Helsinki, Hidroelektrana, Ingólfur Arnarson, Islanđani, Island, Islandski jezik, Izmjenjivač topline, Kanada, Kanalizacija, Katedrala, Kópavogur, Kingston na Hullu, Klima, Kopenhagen, Kronologija, Kuća, Kubični metar, Landakotskirkja, Lava, Ledenjak, Ledeno doba, Litva, Metar, ..., Modernizacija, Moskva, Nizozemska, Nogostup, Norveška, Nuuk, Obala, Obnovljiva energija, Ocean, Oslo, Otok, Para, Parlament, Pastrvke, Poljaci, Poluotok, Potres, Reljef, Republika, Rusija, Sankt-Peterburg, Seattle, Washington, Sedimenti, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Skúli Magnússon, Snijeg, Staklenik, Stanovništvo, Stockholm, Strumica, Tórshavn, Temperatura, Tjörnin, Tjesnac, Ušće, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vat, Venezuela, Vikinzi, Vilnius, Vulkan, Winnipeg, Zaljev, Zemljopisna širina, 1801., 1860., 1901., 1910., 1920., 1930., 1940., 1950., 1960., 1970., 1980., 1985., 1990., 1995., 2000., 2005., 2006., 2007., 2008.. Proširite indeks (64 više) »
Althing
Zgrada parlamenta Alþingishús i Dómkirkja na trgu AusturvöllurAlthing (isl. Alþingi) je islandski parlament osnovan godine 930. na jugozapadnom dijelu zemlje u mjestu Thingvellir (isl. Þingvellir) i najstarija je svjetska parlamentarna institucija.
Novi!!: Reykjavik i Althing · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Reykjavik i Atlantski ocean · Vidi više »
Þingvellir
Þingvellir (islandski za "Polje sabora") je povijesni lokalitet u općini Bláskógabyggð u južnom Islandu koje je 930.
Novi!!: Reykjavik i Þingvellir · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Reykjavik i Švedska · Vidi više »
Bazen
Australiji Bazen je objekt s umjetno zatvorenom vodenom masom, koji se koristi za plivanje iz sporta, razonode ili relaksacije.
Novi!!: Reykjavik i Bazen · Vidi više »
Caracas
Caracas (IPA), službenog naziva Santiago de León de Caracas (šp. za "Sveti Jakov od Leóna Caracasa"), je glavni i najveći grad Venezuele.
Novi!!: Reykjavik i Caracas · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Reykjavik i Celzij · Vidi više »
Cesta
šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Novi!!: Reykjavik i Cesta · Vidi više »
Cjevovod
Najduži svjetski cjevovod amonijaka od Rusije do Ukrajine Cjevovod je sustav cijevi za prijevoz robe najčešće u tekućem i plinovitom stanju.
Novi!!: Reykjavik i Cjevovod · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Reykjavik i Danci · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Reykjavik i Danska · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Reykjavik i Električna energija · Vidi više »
Erupcija
Erupcija (lat. eruptio) je izraz koji se najčešće rabi za.
Novi!!: Reykjavik i Erupcija · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Reykjavik i Farski otoci · Vidi više »
Filipinci
Filipinci su australsko-oceanijska etnička skupina podrijetlom s otoka Filipina. Postoji oko 104 milijuna Filipinaca na Filipinima, i oko 11 milijuna izvan Filipinima. Postoji oko 180 jezika u Filipinima, a većina njih pripadaju austronezijskoj jezičnoj skupini, najvećih broj govornika imaju tagalog i cebuano jezici. Službeni jezici na Filipinima su filipinski i engleski, a većina Filipinaca su dvojezični ili trojezični. Većina Filipinaca sebe kolokvijalno naziva "Pinoy" (žensk: "Pinay"), što je sleng riječ formirane uzimajući posljednja četiri slova "Filipinski" i dodavanjem sufiks "-y". Naziv Filipinski je prvi je dao španjolski istraživač Ruy López de Villalobos, koji je nazvao otoke "las Islas Filipinas" ("Filipinski otoci") po Filipu II. španjolskom kralju. Filipini su bili španjolska kolonija više od 300 godina, zbog čega je filipinska kultura i ljudi dosta hispanizirani. Oko 90% filipinskog stanovništva identificira se kao Rimokatolici, a mnogo ih ima španjolska imena. Filipinski Odjel za statistiku ne broji ljude prema rasnoj podjeli te službeni postotak o broju Filipinaca sa španjolskim podrijetlom nije poznat. Istraživanje koje su proveli na Sveučilištu Stanford na temelju DNK uzoraka daje podatke da 3,6% Filipinaca imaju europske gene.
Novi!!: Reykjavik i Filipinci · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Reykjavik i Finska · Vidi više »
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Novi!!: Reykjavik i Fosilna goriva · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Reykjavik i Geologija · Vidi više »
Geotermalna elektrana
Geotermalna elektrana Larderello (Italija). tal. Valle del Diavolo). Geotermalna elektrana West Ford Flat je jedna od 22 geotermalne elektrane, koja je dio geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). Geotermalna elektrana Hellisheiði (Island). Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. Geotermalna elektrana Wairakei (Novi Zeland). Geotermalne elektrane s binarnim ciklusom 1:Deaerizirani spremnik 2:Pumpe 3:Izmjenjivač topline 4:Zgrada s turbinama 5:Proizvodna bušotina 6:Utisna bušotina 7:Topla voda za centralno grijanje 8:Porozni sedimenti 9:Zgusnuti sedimenti 10:Kristalne stijene. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proizvodi izgaranjem fosilnih ili drugih goriva, već se crpi iz zemlje.
Novi!!: Reykjavik i Geotermalna elektrana · Vidi više »
Geotermalna energija
Ispod Zemljine površine nalaze se ogromne zalihe toplinske energije - geotermalna energija.
Novi!!: Reykjavik i Geotermalna energija · Vidi više »
GMT
GMT je sustav za predstavljanje vremena koji je bio prihvaćen kao svjetsko vrijeme.
Novi!!: Reykjavik i GMT · Vidi više »
Golfska struja
Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.
Novi!!: Reykjavik i Golfska struja · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Reykjavik i Gradonačelnik · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Reykjavik i Grenland · Vidi više »
Grijanje
Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.
Novi!!: Reykjavik i Grijanje · Vidi više »
Hafnarfjörður
Hafnarfjörður (anglicizirano Hafnarfjordur) je lučki grad i općina koja se nalazi na jugozapadnoj obali Islanda, oko 10 km južno od Reykjavíka.
Novi!!: Reykjavik i Hafnarfjörður · Vidi više »
Hallgrimskirkja
Toranj Hallgrimskirkjae Hallgrímskirkja (isl. kirkja - crkva) ili Hallgrímurova crkva je crkva koja se nalazi u glavnom gradu Islanda - Reykjaviku.
Novi!!: Reykjavik i Hallgrimskirkja · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Reykjavik i Helsinki · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Reykjavik i Hidroelektrana · Vidi više »
Ingólfur Arnarson
Ingólfur Arnarson - norveški osvajač nenaseljenih zemalja (od staronorveške riječi Landnám što u prijevodu znači uzimati zemlju).
Novi!!: Reykjavik i Ingólfur Arnarson · Vidi više »
Islanđani
Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.
Novi!!: Reykjavik i Islanđani · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Reykjavik i Island · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Reykjavik i Islandski jezik · Vidi više »
Izmjenjivač topline
Cijevni izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline je naprava namijenjena prelazu topline s jednog medija na drugi, a može biti izveden da se mediji dodiruju, ili da su odvojeni pregradom koja sprječava njihov izravni kontakt.
Novi!!: Reykjavik i Izmjenjivač topline · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Reykjavik i Kanada · Vidi više »
Kanalizacija
Pariška kanalizacija Kanalizacija je sustav odvodnje otpadnih voda, oborinskih voda ili potencijalno štetnih tekućina kroz podzemne kanale.
Novi!!: Reykjavik i Kanalizacija · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Reykjavik i Katedrala · Vidi više »
Kópavogur
Kópavogur je drugi po veličini grad u regiji Höfuðborgarsvæðið na jugozapadnom Islandu.
Novi!!: Reykjavik i Kópavogur · Vidi više »
Kingston na Hullu
Kingston upon Hull, poznatiji kao Hull, lučki je grad i unitarna uprava na istočnoj obali Engleske u grofoviji Istočni Riding Yorkshirea.
Novi!!: Reykjavik i Kingston na Hullu · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Reykjavik i Klima · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Reykjavik i Kopenhagen · Vidi više »
Kronologija
Kronologija (povijesna kronologija ili primijenjena kronologija; grč., Krónos.
Novi!!: Reykjavik i Kronologija · Vidi više »
Kuća
Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.
Novi!!: Reykjavik i Kuća · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Reykjavik i Kubični metar · Vidi više »
Landakotskirkja
Landakotskirkja, službenog naziva Basilika Krists konungs (hrv. Bazilika Krista Kralja) je katedrala Katoličke Crkve u Reykjavíku, Island.
Novi!!: Reykjavik i Landakotskirkja · Vidi više »
Lava
Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.
Novi!!: Reykjavik i Lava · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Reykjavik i Ledenjak · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Reykjavik i Ledeno doba · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Reykjavik i Litva · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Reykjavik i Metar · Vidi više »
Modernizacija
Modernizacija (prema "moderan" od franc. riječi moderne: današnji, suvremen) je skup kompleksnih promjena koje od 16. st. u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska društva, posebice u Europi.
Novi!!: Reykjavik i Modernizacija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Reykjavik i Moskva · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Reykjavik i Nizozemska · Vidi više »
Nogostup
Nogostup Nogostup je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način.
Novi!!: Reykjavik i Nogostup · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Reykjavik i Norveška · Vidi više »
Nuuk
Istočni dio grada iz zraka Nuuk (grenlandski: Nuuk, povijesno dansko ime: Godthåb) je glavni i najveći grad posebnog danskog autonomnog kolonijalnog teritorija, Grenlanda.
Novi!!: Reykjavik i Nuuk · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Reykjavik i Obala · Vidi više »
Obnovljiva energija
Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).
Novi!!: Reykjavik i Obnovljiva energija · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Reykjavik i Ocean · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Reykjavik i Oslo · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Reykjavik i Otok · Vidi više »
Para
Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.
Novi!!: Reykjavik i Para · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Reykjavik i Parlament · Vidi više »
Pastrvke
Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).
Novi!!: Reykjavik i Pastrvke · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Reykjavik i Poljaci · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Reykjavik i Poluotok · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Reykjavik i Potres · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Reykjavik i Reljef · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Reykjavik i Republika · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Reykjavik i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Reykjavik i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Seattle, Washington
Seattle (hrvatski izgovor: sijetl) lučki je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.
Novi!!: Reykjavik i Seattle, Washington · Vidi više »
Sedimenti
Sedimenti (lat. sedimentum.
Novi!!: Reykjavik i Sedimenti · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Reykjavik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Reykjavik i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skúli Magnússon
Skúli Magnússon (11. prosinca 1711. – 9. studenoga 1794.) je rođen u Keldunesu pokraj Húsavíka na sjeveru Islanda.
Novi!!: Reykjavik i Skúli Magnússon · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Reykjavik i Snijeg · Vidi više »
Staklenik
manji staklenik Staklenik je prozirna konstrukcija koja omogućava zaštićeni i kontrolirani uzgoj raznih biljki.
Novi!!: Reykjavik i Staklenik · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Reykjavik i Stanovništvo · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Reykjavik i Stockholm · Vidi više »
Strumica
Strumica (makedonski: Струмица, grčki: Στρούμιτσα ili Στρώμνιτσα, turski: Ustrumca) grad je na jugoistoku Sjeverne Makedonije, blizu graničnog prijelaza s Bugarskom (Novo Selo - Petrič).
Novi!!: Reykjavik i Strumica · Vidi više »
Tórshavn
Tórshavn je glavni grad Farskih otoka.
Novi!!: Reykjavik i Tórshavn · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Reykjavik i Temperatura · Vidi više »
Tjörnin
Tjörnin je malo plitko jezero u središtu islandskog glavnog grada Reykjavika.
Novi!!: Reykjavik i Tjörnin · Vidi više »
Tjesnac
Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.
Novi!!: Reykjavik i Tjesnac · Vidi više »
Ušće
Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
Novi!!: Reykjavik i Ušće · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Reykjavik i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Reykjavik i Vat · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Reykjavik i Venezuela · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Reykjavik i Vikinzi · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Reykjavik i Vilnius · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Reykjavik i Vulkan · Vidi više »
Winnipeg
Winnipeg je glavni i najveći grad u pokrajini Manitobi, Kanada.
Novi!!: Reykjavik i Winnipeg · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Reykjavik i Zaljev · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Reykjavik i Zemljopisna širina · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1801. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1860. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Reykjavik i 1901. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1910. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1920. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1930. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Reykjavik i 1940. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1950. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1960. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1970. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1980. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1985. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1990. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Reykjavik i 1995. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Reykjavik i 2000. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Reykjavik i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Reykjavik i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Reykjavik i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Reykjavik i 2008. · Vidi više »
