Brže od pregledniku!
61 odnosi: Aleksej I., ruski car, Andrusovski sporazum, Švedska, Bjelorusija, Bogdan Hmeljnicki, Boljari, Dnjepar, Državno područje, Ekonomija, Gomel, Grad, Hetman, Hmeljnicki, Hrodna, Istočna Europa, Istok, Ivan Vihovskij, Katarina II. Velika, Kaunas, Kijev, Kozaci, Krim, Krimski Kanat, Krimski Tatari, Lavov, Litavci, Litva, Lublin, Mahiloŭ, Minsk, Moskovsko Carstvo, Moskva, Neretvanska trupica, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Polock, Primirje, Rat, Rusi, Rusija, Smolensk, Stanovništvo, Tatari, Turci, Ukrajina, Ukrajinci, Ustanak, Vicebsk, Vilnius, ..., Vojna postrojba, Zaporoška Republika, 1654., 1655., 1657., 1660., 1663., 1666., 1667., 17. listopada, 27. listopada. Proširite indeks (11 više) »
Aleksej I., ruski car
'''Aleksej I.''' Aleksej I. (19. ožujka 1629. – 26. siječnja 1676.) je bio drugi ruski car iz dinastije Romanov od 1645. godine.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Aleksej I., ruski car · Vidi više »
Andrusovski sporazum
Teritorijalne granice Poljsko-Litavske Unije nakon potpisivanja Andrusovskog sporazuma (1667.) Adrusovski sporazum (pol. Rozejm andruszowski, rus. Андрусовское перемирие, ukr. Андрусівський мир) je trinaestogodišnji politički mirovni sporazum između Poljske i Rusije potpisan 1667.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Andrusovski sporazum · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Švedska · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Bjelorusija · Vidi više »
Bogdan Hmeljnicki
Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Bogdan Hmeljnicki · Vidi više »
Boljari
17. stoljeća. ''Moskovski boljar posjećuje svoju obiteljsku crkvu''. Sliku je naslikao Ivan Siljič Gorjuškin Sorokopudov 1912. godine. ''Svadba boljarova''. Sliku je naslikao Konstantin Egorovič Makovski 1883. godine. Boljar ili bojar (bugarski: боляр, болярин, grčki: βογιάρος, rumunjski: boier, ruski: боя́рин) bio je pripadnik najvišega sloja feudalnih bugarskih, ruskih, srpskih, vlaških, moldavskih i kasnije rumunjskih i baltičkih (današnja Litva, Latvija i Estonija) aristokracija.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Boljari · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Dnjepar · Vidi više »
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Državno područje · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Ekonomija · Vidi više »
Gomel
Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Gomel · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Grad · Vidi više »
Hetman
Hetman (njem. Häuptmann; polj. hetman, ukr. гетьман - het'man, rus. - ataman) je riječ, najvjerojatnije, njemačkog porijekla koja označava kapetana ili vrhovnog vojnog zapovjednika.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Hetman · Vidi više »
Hmeljnicki
Hmeljnicki (ukr.: Хмельницький / Hmeljnyc'kyj, polj.: Chmielnicki); grad smješten u zapadnoj Ukrajini, u regiji Podilja.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Hmeljnicki · Vidi više »
Hrodna
Hrodna ili Grodno (bjeloruski: Гро́дна, litavski: Gardinas, njemački: Garten) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u blizini granice s Poljskom i Litvom, upravno je središte Grodnenske oblast.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Hrodna · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Istočna Europa · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Istok · Vidi više »
Ivan Vihovskij
Portret ukrajinskog hetmana Ivana Vihovskog (17. st.) Ivan Vihovskij (ukr. Іван Виговський, pol. Iwan Wyhowski, rus. Иван Выговский) je ukrajinski plemić i hetman Rusi-Ukrajine u razdoblju od 1657.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Ivan Vihovskij · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Katarina II. Velika · Vidi više »
Kaunas
Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Kaunas · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Kijev · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Kozaci · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Krim · Vidi više »
Krimski Kanat
Krimski Kanat (krim. Qırım Hanlığı, قريمخانلغى, rus. Крымское ханство, ukr. Кримське ханство, tur. Kırım Hanlığı) bila je država Krimskih Tatara od 1441. do 1784. godine.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Krimski Kanat · Vidi više »
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Krimski Tatari · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Lavov · Vidi više »
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Litavci · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Litva · Vidi više »
Lublin
Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Lublin · Vidi više »
Mahiloŭ
Mahiloŭ(bjeloruski: Магілёў, ruski: Могилёв, čit Mogiljov) je grad u istočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom upravno središte Mogilevske oblasti.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Mahiloŭ · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Minsk · Vidi više »
Moskovsko Carstvo
Moskovsko Carstvo, Moskovska Država (rus. Русское Царство) je službeno ime suvremene ruske države od 1547.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Moskovsko Carstvo · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Moskva · Vidi više »
Neretvanska trupica
Neretvanska trupica Neretvanska trupica 50-ih godina XX. stoljeća Utovar lađa i trupica 50-ih godina XX. stoljeća Trupica ili trupa, zbog svoje autohtonosti u delti Neretve, poznata i kao neretvanska trupica, tradicionalno je plovilo u ovoj najjužnijoj dolini u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Neretvanska trupica · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Poljska · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Polock
sv. Efrosinije Polocke Polock (blr. По́лацк) je grad u Bjelorusije i administrativni centar istoimenog okruga.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Polock · Vidi više »
Primirje
Primirje je naziv koji u najširem smislu označava privremeni prestanak oružanog sukoba zbog dogovora sukobljenih strana o prekidu neprijateljskih djelovanja, a što može uključivati i neformalne prekide vatre.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Primirje · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Rat · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Rusija · Vidi više »
Smolensk
Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Smolensk · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Stanovništvo · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Tatari · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Turci · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Ukrajinci · Vidi više »
Ustanak
Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Ustanak · Vidi više »
Vicebsk
Vitebsk (bjeloruski: Ві́цебск) je grad u Bjelorusiji blizu granica s Rusijom i Latvijom.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Vicebsk · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Vilnius · Vidi više »
Vojna postrojba
Vojna postrojba ili vojna jedinica je organizacijska cjelina u granama, rodovima i službama oružanih snaga, namijenjena za obavljanje borbenih i neborbenih zadaća.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Vojna postrojba · Vidi više »
Zaporoška Republika
Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i Zaporoška Republika · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1654. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1655. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1657. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1660. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1663. · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1666. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 1667. · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 17. listopada · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: Rusko-poljski rat (1654. – 1667.) i 27. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Rusko-poljski rat (1654.–1667.).
