Brže od pregledniku!
83 odnosi: Američki dolar, Anke Huber, Australija, Austrija, Češka, Belgija, Cara Black, Francesca Schiavone, Francuska, Gabriela Sabatini, Italija, Jelena Dokić, Justine Henin, Karina Habšudová, Karolina Šprem, Kim Clijsters, Liezel Huber, Lindsay Davenport, Luksemburg, Mađarska, Marion Bartoli, Mary Pierce, Milano, Nataša Zvereva, Nizozemska, Njemačka, Novi Zeland, Poljska, Rim, Rita Grande, Roland Garros, Rusija, San Marino, Sjedinjene Američke Države, Tenis, 1. siječnja, 1. studenoga, 10. srpnja, 10. travnja, 11. siječnja, 14. lipnja, 14. srpnja, 14. veljače, 17. siječnja, 19. srpnja, 1972., 1988., 1990-ih, 1990., 1991., ..., 1993., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 20. listopada, 20. svibnja, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 21. lipnja, 21. srpnja, 21. svibnja, 22. veljače, 24. listopada, 24. srpnja, 24. svibnja, 25. svibnja, 26. svibnja, 26. travnja, 27. travnja, 28. listopada, 3. siječnja, 30. travnja, 4. siječnja, 5. srpnja, 6. srpnja, 7. siječnja, 9. veljače. Proširite indeks (33 više) »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Američki dolar · Vidi više »
Anke Huber
Anke Huber (Bruchsal, 4. prosinca 1974.) bivša je njemačka profesionalna tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Anke Huber · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Australija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Austrija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Češka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Belgija · Vidi više »
Cara Black
Cara Black (Harare, 17. veljače 1979.) je profesionalna tenisačica iz Zimbabvea.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Cara Black · Vidi više »
Francesca Schiavone
Francesca Schiavone (Milano, 23. lipnja 1980.) umirovljena je talijanska tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Francesca Schiavone · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Francuska · Vidi više »
Gabriela Sabatini
Gabriela Beatriz Sabatini (Buenos Aires, 16. svibnja 1970.) je bivša profesionalna tenisačica iz Argentine.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Gabriela Sabatini · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Italija · Vidi više »
Jelena Dokić
Jelena Dokić (Osijek, 12. travnja 1983.) je profesionalna tenisačica koja igra za Australiju, a jedan dio svoje karijere nastupala je i za Srbiju i Crnu Goru.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Jelena Dokić · Vidi više »
Justine Henin
Justine Henin (Liège, 1. lipnja 1982.) umirovljena je belgijska tenisačica, jedna od najuspješnijih u povijesti WTA Toura.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Justine Henin · Vidi više »
Karina Habšudová
Karina Habšudová (Bojnice, Slovačka, 2. kolovoza 1973.) je bivša slovačka tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Karina Habšudová · Vidi više »
Karolina Šprem
Karolina Šprem (Varaždin, 25. listopada 1984.) hrvatska je tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Karolina Šprem · Vidi više »
Kim Clijsters
Kim Antonie Lode Clijsters Lynch (nizozemski izgovor:, Bilzen, Limburg, 8. lipnja 1983.) belgijska je umirovljena tenisačica, jedna od najuspješnijih tenisačica u Open eri.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Kim Clijsters · Vidi više »
Liezel Huber
Liezel Huber (Durban, 21. kolovoza 1976.) je profesionalna tenisačica koja kao naturalizirani građanin živi i natječe se za SAD, od srpnja 2007.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Liezel Huber · Vidi više »
Lindsay Davenport
Lindsay Ann Davenport (Palos Verdes, Kalifornija, Sjedinjene Države, 8. lipnja 1976.) umirovljena je američka tenisačica, bivši broj 1.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Lindsay Davenport · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Luksemburg · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Silvia Farina Elia i Mađarska · Vidi više »
Marion Bartoli
Marion Bartoli (Le Puy-en-Velay, 2. listopada 1984.) umirovljena je francuska tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Marion Bartoli · Vidi više »
Mary Pierce
Mary Pierce (Montreal, Kanada, 15. siječnja 1975.) je francusko-američka profesionalna tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Mary Pierce · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Milano · Vidi više »
Nataša Zvereva
Nataša Zvereva (bje. Наталля Маратаўна Зверава, Minsk, 16. travnja 1971.) bjeloruska je tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Nataša Zvereva · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Njemačka · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Novi Zeland · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Poljska · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Rim · Vidi više »
Rita Grande
Rita Grande (Napulj, Italija, 23. ožujka 1975.) je bivša talijanska tenisačica.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Rita Grande · Vidi više »
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Roland Garros · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Rusija · Vidi više »
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Novi!!: Silvia Farina Elia i San Marino · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Silvia Farina Elia i Tenis · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1. siječnja · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1. studenoga · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 10. srpnja · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 10. travnja · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 11. siječnja · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 14. lipnja · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 14. srpnja · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 14. veljače · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 17. siječnja · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 19. srpnja · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1972. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1988. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 1999. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 20. listopada · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 20. svibnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 2005. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 21. lipnja · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 21. srpnja · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 21. svibnja · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 22. veljače · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 24. listopada · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 24. srpnja · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 24. svibnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 25. svibnja · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 26. svibnja · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 26. travnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 27. travnja · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 28. listopada · Vidi više »
3. siječnja
3.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 3. siječnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 30. travnja · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 4. siječnja · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 5. srpnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 6. srpnja · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 7. siječnja · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Silvia Farina Elia i 9. veljače · Vidi više »
