61 odnosi: Alemannia Aachen, Ferenc Puskás, FIFA, FK Bregalnica Štip, FK Crvena zvezda, Fortuna Sittard, Hajduci, Helsinki, HNK Dinara Knin, HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, Hrvatska, Jedanaesterac, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Kamerun, Lav Jašin, Marko Markovina, Muć, NK BŠK Zmaj Blato, NK Osijek, NK Troglav 1918 Livno, Nogomet, Nogomet na OI 1952., Nogometne pozicije, Nogometni vratar, Prvenstvo Jugoslavije u nogometu, RKSV Sittardia, RNK Split, Split, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950., Wembley Stadium (1923.), XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., Zelovo (Muć), 11. kolovoza, 1928., 1947., 1950., 1953., 1955., 1959., 1960., 1963., 1964., 1966., 1967., 1968., 1969., ..., 1970., 1972., 1973., 1975., 1979., 1980., 1981., 1986., 1987., 2014., 26. kolovoza. Proširite indeks (11 više) »
Alemannia Aachen
Alemannia je njemački nogometni klub iz Aachena.
Novi!!: Vladimir Beara i Alemannia Aachen · Vidi više »
Ferenc Puskás
Ferenc Puskás (Budimpešta, 2. travnja 1927. – Budimpešta, 17. studenog 2006.), mađarski nogometaš i trener.
Novi!!: Vladimir Beara i Ferenc Puskás · Vidi više »
FIFA
FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.
Novi!!: Vladimir Beara i FIFA · Vidi više »
FK Bregalnica Štip
FK Bregalnica Štip u sezoni 2010./11. FK Bregalnica Štip (makedonski: ФK Брегалница Штип) sjevernomakedonski je nogometni klub iz Štipa.
Novi!!: Vladimir Beara i FK Bregalnica Štip · Vidi više »
FK Crvena zvezda
FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.
Novi!!: Vladimir Beara i FK Crvena zvezda · Vidi više »
Fortuna Sittard
Fortuna je nizozemski nogometni klub iz Sittarda.
Novi!!: Vladimir Beara i Fortuna Sittard · Vidi više »
Hajduci
Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.
Novi!!: Vladimir Beara i Hajduci · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Vladimir Beara i Helsinki · Vidi više »
HNK Dinara Knin
NK Dinara hrvatski je nogometni klub iz Knina, osnovan 1913.
Novi!!: Vladimir Beara i HNK Dinara Knin · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Vladimir Beara i HNK Hajduk Split · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Vladimir Beara i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Beara i Hrvatska · Vidi više »
Jedanaesterac
Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. Jedanaesterac je vrsta slobodnog udarca u nogometnoj igri koji se izvodi s 12 jardi (približno 11 metara) ispred sredine gola.
Novi!!: Vladimir Beara i Jedanaesterac · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Vladimir Beara i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kamerun
Kamerun je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Vladimir Beara i Kamerun · Vidi više »
Lav Jašin
Lav Ivanovič Jašin (rus. Лев Ива́нович Я́шин, Moskva, 22. listopada 1929. – Moskva, 20. ožujka 1990.), bio je ruski nogometaš koji je igrao za Sovjetski Savez na položaju vratara.
Novi!!: Vladimir Beara i Lav Jašin · Vidi više »
Marko Markovina
Marko Markovina, hrvatski nogometaš, bivši igrač Hajduka sa 71 odigranom utakmicom i 44 zgoditka.
Novi!!: Vladimir Beara i Marko Markovina · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Vladimir Beara i Muć · Vidi više »
NK BŠK Zmaj Blato
BŠK Zmaj Blato je nogometni klub iz mjesta Blato smještenog na zapadnom dijelu otoka Korčule.
Novi!!: Vladimir Beara i NK BŠK Zmaj Blato · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Vladimir Beara i NK Osijek · Vidi više »
NK Troglav 1918 Livno
NK Troglav 1918 je nogometni klub iz Livna, Bosna i Hercegovina, koji se trenutačno natječe u Drugoj ligi FBiH – Jug.
Novi!!: Vladimir Beara i NK Troglav 1918 Livno · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Vladimir Beara i Nogomet · Vidi više »
Nogomet na OI 1952.
Nogomet na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine uključivao je natjecanja samo u muškoj konkurenciji.
Novi!!: Vladimir Beara i Nogomet na OI 1952. · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Vladimir Beara i Nogometne pozicije · Vidi više »
Nogometni vratar
Vratar (isto i prema engl. golman; i brankar, prema branka, gol), U nogometu, svaka momčad ima isključivo jednog vratara, čija je glavna uloga čuvanje gola.
Novi!!: Vladimir Beara i Nogometni vratar · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu
Prvo prvenstvo Kraljevine Jugoslavije održano je 1923. kup-sustavom, a prvi je prvak bio Građanski iz Zagreba, dok je prvo prvenstvo po liga-sustavu bilo 1927., a osvojio ga je Hajduk iz Splita.
Novi!!: Vladimir Beara i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »
RKSV Sittardia
Rooms-Katholieke Sportvereniging Sittardia je bivši nizozemski nogometni klub iz Sittarda.
Novi!!: Vladimir Beara i RKSV Sittardia · Vidi više »
RNK Split
RNK Split hrvatski je nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Vladimir Beara i RNK Split · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Vladimir Beara i Split · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu
Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije.
Novi!!: Vladimir Beara i Svjetsko prvenstvo u nogometu · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1958. 6.
Novi!!: Vladimir Beara i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1954. 5.
Novi!!: Vladimir Beara i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. godine četvrto je izdanje toga natjecanja, a održavalo se od 24.
Novi!!: Vladimir Beara i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950. · Vidi više »
Wembley Stadium (1923.)
Izvorni Wembley Stadium bio je nogometni stadion u Londonu (Wembley, London Borough of Kent).
Novi!!: Vladimir Beara i Wembley Stadium (1923.) · Vidi više »
XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.
XV.
Novi!!: Vladimir Beara i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »
Zelovo (Muć)
Zelovo je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Vladimir Beara i Zelovo (Muć) · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Vladimir Beara i 11. kolovoza · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Beara i 1928. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Beara i 1987. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vladimir Beara i 2014. · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Vladimir Beara i 26. kolovoza · Vidi više »