Brže od pregledniku!
55 odnosi: Alexander von Humboldt, Alojz Knafelc, Alojzije Mišić, Bettina von Arnim, Carl Ritter, Charles Darwin, Edmund Husserl, Esperanto, Fanny Bullock Workman, Frankfurt na Majni, Henri Bergson, Ivan Vianney, Jožef Pichler, Josip Jelačić, Karl Bleibtreu, Lazar Ludvig Zamenhof, Lokrum, Marko Došen, Njemačka, Podrijetlo vrsta, Pruska, Triton (ratni brik), Wilhelm Grimm, 10. studenoga, 13. siječnja, 15. prosinca, 16. prosinca, 16. rujna, 1769., 1779., 1785., 1786., 1789., 18. listopada, 1801., 1917., 1925., 1928., 1937., 1938., 1941., 1942., 1944., 20. siječnja, 20. svibnja, 21. veljače, 23. lipnja, 24. studenoga, 28. rujna, 4. kolovoza, ..., 6. svibnja, 7. srpnja, 8. siječnja, 8. travnja, 9. svibnja. Proširite indeks (5 više) »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: 1859. i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Alojz Knafelc
Alojz Knafelc Alojz Knafelc (Šmihel pri Novom Mestu, 23. lipnja 1859. – Ljubljana, 26. travnja 1937.) - slovenski planinar i kartograf, izumitelj slovenske planinske markacije, koja se koristi i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Novi!!: 1859. i Alojz Knafelc · Vidi više »
Alojzije Mišić
Alojzije Mišić O.F.M. (Bosanska Gradiška, 10. studenog 1859. – Mostar, 26. ožujka 1942.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1912. do 1942. Bio je provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena između 1909. i 1912. godine.
Novi!!: 1859. i Alojzije Mišić · Vidi više »
Bettina von Arnim
Bettina von Arnim Bettina von Arnim (Frankfurt na Majni, 4. travnja 1785. – Berlin, 20. siječnja 1859.), njemačka književnica.
Novi!!: 1859. i Bettina von Arnim · Vidi više »
Carl Ritter
'''Carl Ritter''' Carl Ritter (Quedlinburg, 7. kolovoza 1779. – Berlin, 28. rujna 1859.) bio je njemački geograf.
Novi!!: 1859. i Carl Ritter · Vidi više »
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Novi!!: 1859. i Charles Darwin · Vidi više »
Edmund Husserl
Edmund Husserl (Pronitz, 8. travnja 1859. – Freiburg, 27. travnja 1938.), njemački filozof, osnivač fenomenologije.
Novi!!: 1859. i Edmund Husserl · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: 1859. i Esperanto · Vidi više »
Fanny Bullock Workman
Fanny Bullock Workman (Worcester, Massachusetts, 8. siječnja 1859. - Cannes, 22. siječnja 1925.) bila je američka geografkinja, kartografkinja, istraživačica, alpinstica i putopiskinja.
Novi!!: 1859. i Fanny Bullock Workman · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: 1859. i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Henri Bergson
Henri Bergson (Pariz, 18. listopada 1859. – Pariz, 4. siječnja 1941.), francuski filozof Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću.
Novi!!: 1859. i Henri Bergson · Vidi više »
Ivan Vianney
Tijelo sv. Ivana Vianneya u Arsu Sveti Ivan Vianney (Dardilly kraj Lyona, 8. svibnja 1786. – Ars, 4. kolovoza 1859.), svetac rimokatoličke Crkve, zaštitnik župnika.
Novi!!: 1859. i Ivan Vianney · Vidi više »
Jožef Pichler
Pichlerovi Evangelmi u sveučilišnoj knjižnici u Mariboru. Jožef Pichler (Tržec, 29. prosinca, 1789. – Maribor, 21. veljače, 1859.) slovenski je rimokatolički svećenik, nadziratelj škola u Štajerskoj, kanonik i pisac.
Novi!!: 1859. i Jožef Pichler · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: 1859. i Josip Jelačić · Vidi više »
Karl Bleibtreu
'''Karl Bleibtreu''' Karl Bleibtreu (Berlin, 13. siječnja 1859. – Locarno, 30. siječnja 1928.), njemački književnik Bio je kritičar, kazališni pisac i pripovjedač.
Novi!!: 1859. i Karl Bleibtreu · Vidi više »
Lazar Ludvig Zamenhof
Lazar Ludvig Zamenhof (Ludwik Łazarz Zamenhof) (15. prosinca 1859. – 14. travnja 1917.) se rodio u gradu Bjalistoku koji se danas nalazi u Poljskoj, a u vrijeme njegova rođenja bio je u sastavu Litvanskih provincija carske Rusije.
Novi!!: 1859. i Lazar Ludvig Zamenhof · Vidi više »
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Novi!!: 1859. i Lokrum · Vidi više »
Marko Došen
Marko Došen pozdravlja Veliki makedonski sabor, 12. veljače 1933, Gornja Džumaja Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar i publicist.
Novi!!: 1859. i Marko Došen · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 1859. i Njemačka · Vidi više »
Podrijetlo vrsta
Naslovna strana izdanja iz 1859. ''O podrijetlu vrsta''. Podrijetlo vrsta (puni naziv O podrijetlu vrsta posredstvom prirodne selekcije ili očuvanje boljih pasmina u borbi za opstanak; prvo izdanje 24. studenoga 1859.) je čuvena knjiga autora Charlesa Darwina koja je označila novu epohu u razumijevanju evolucije organskog svijeta.
Novi!!: 1859. i Podrijetlo vrsta · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: 1859. i Pruska · Vidi više »
Triton (ratni brik)
Triton je bio ratni brik austrijske ratne mornarice.
Novi!!: 1859. i Triton (ratni brik) · Vidi više »
Wilhelm Grimm
Wilhelm Grimm (Hanau, 24. veljače 1786. – Berlin, 16. prosinca 1859.), njemački književnik i filolog Braća Grimm (Wilhelm lijevo) Zajedno s bratom Jacobom surađivao je na istraživanju njemačkog jezika, folklora i kulture.
Novi!!: 1859. i Wilhelm Grimm · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: 1859. i 10. studenoga · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: 1859. i 13. siječnja · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: 1859. i 15. prosinca · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: 1859. i 16. prosinca · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: 1859. i 16. rujna · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1769. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1779. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1785. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1786. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1789. · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: 1859. i 18. listopada · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1801. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1917. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1859. i 1928. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 1859. i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1859. i 1944. · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: 1859. i 20. siječnja · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: 1859. i 20. svibnja · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: 1859. i 21. veljače · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: 1859. i 23. lipnja · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: 1859. i 24. studenoga · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: 1859. i 28. rujna · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: 1859. i 4. kolovoza · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: 1859. i 6. svibnja · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: 1859. i 7. srpnja · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: 1859. i 8. siječnja · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: 1859. i 8. travnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: 1859. i 9. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1859.
