Brže od pregledniku!
42 odnosi: Argentina, Austrougarska vojska, Bahmut, Brazil, Crvena armija, Dalmacija, Grabovac (Šestanovac), Hrvati, Hrvatska, Imotski, Ivan Očak, Konjica, Kremlj, Luck, Maršal, Marijan Ivan Čagalj, Mijo Milas, Prvi svjetski rat, Rivne, Ruski građanski rat, Sankt-Peterburg, Semjon Buđoni, Slobodna Dalmacija, Trio Gušt, Ukrajina, Volgograd, Zagora, 12. kolovoza, 13. travnja, 1896., 1897., 1914., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1957., 1958., 1986., 2019., 8. srpnja.
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Argentina · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Austrougarska vojska · Vidi više »
Bahmut
Bahmut (ukrajinski: Бахмут) grad je u istočnoj Ukrajini.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Bahmut · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Brazil · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Crvena armija · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Dalmacija · Vidi više »
Grabovac (Šestanovac)
Grabovac je naselje u općini Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Grabovac (Šestanovac) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Hrvatska · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Imotski · Vidi više »
Ivan Očak
Ivan Očak, (Vrdnik, 2. siječnja 1920. – Zagreb, 24. ožujka 1994.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Ivan Očak · Vidi više »
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Konjica · Vidi više »
Kremlj
Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Kremlj · Vidi više »
Luck
Luck (ukr. Луцьк / Luc'k, polj.: Łuck) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini, središte Volinjske oblasti.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Luck · Vidi više »
Maršal
Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Maršal · Vidi više »
Marijan Ivan Čagalj
Marijan Ivan Čagalj (Medov Dolac, 15. siječnja 1938. – Split, 17. svibnja 2023.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar umjetnosti, komparativist, slikar, kipar, likovni kritičar, hrvatski književnik i pjesnik.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Marijan Ivan Čagalj · Vidi više »
Mijo Milas
Mijo Milas (Zmijavci, 29. rujna 1938. – Split, 15. lipnja 2017.), bio je hrvatski psihijatar.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Mijo Milas · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rivne
Rivne (ukrajinski: Рівне, ruski: Ровно, njemački Röwne, poljski: Równe, hebrejski: ראוונע) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini središte Rivanjske oblasti.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Rivne · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Ruski građanski rat · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Semjon Buđoni
Semjon Buđoni Semjon Buđoni (Proletarsk, 25. travnja 1883. — Moskva, 26. listopada 1973.) bio je sovjetski maršal.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Semjon Buđoni · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Trio Gušt
Trio Gušt je hrvatski glazbeni sastav iz grada Splita.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Trio Gušt · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Ukrajina · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Volgograd · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i Zagora · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 12. kolovoza · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 13. travnja · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1897. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1920. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1958. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 1986. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 2019. · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Tomo Aleksa Dundić i 8. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Aleksa Dundić, Toma Aleksa Dundić.
