Brže od pregledniku!
79 odnosi: Beograd, Bolji život, Buzet, Dobre namjere, Glumac, Hajdučka vremena (1977.), Hitler iz našeg sokaka (1975.), Hrvati, Hrvatska, Hvar, Ika, Jelena (televizijska serija), Kaja, ubit ću te! (1967.), Kanfanar, Korak po korak (2011.), Lovran, Lud, zbunjen, normalan, Nepokoreni grad (televizijska serija), Obični ljudi (televizijska serija), Opatija, Pakleni otok (1979.), Partizanska eskadrila, Pljevlja, Pod sretnom zvijezdom (telenovela), Profesionalac (2003.), Prvi splitski odred (1972.), Radio Mileva, Sarajevo, Split, Srbija, Užička republika (1974.), Velo misto, Vratiće se rode, Zagreb, Zauvijek susjedi, 17. prosinca, 1946., 1967., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., ..., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2011., 2014., 2017., 2018., 2021.. Proširite indeks (29 više) »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Aljoša Vučković i Beograd · Vidi više »
Bolji život
Bolji život je jugoslavenska televizijska serija snimljena u produkciji Televizije Beograd koja je postigla iznimnu popularnost krajem 1980-ih.
Novi!!: Aljoša Vučković i Bolji život · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Aljoša Vučković i Buzet · Vidi više »
Dobre namjere
Dobre namjere je hrvatska dramska serija koja je s emitiranjem krenula 6. studenog 2007. godine na HRT-u. Emitirala se dvaput tjedno, utorkom i petkom u večernjem terminu.
Novi!!: Aljoša Vučković i Dobre namjere · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Aljoša Vučković i Glumac · Vidi više »
Hajdučka vremena (1977.)
Hajdučka vremena, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Hajdučka vremena (1977.) · Vidi više »
Hitler iz našeg sokaka (1975.)
Hitler iz našeg sokaka, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Hitler iz našeg sokaka (1975.) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Aljoša Vučković i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Aljoša Vučković i Hvar · Vidi više »
Ika
Ika je staro ribarsko mjesto i ljetovalište u sastavu Opatije u Primorsko goranskoj županiji.
Novi!!: Aljoša Vučković i Ika · Vidi više »
Jelena (televizijska serija)
Jelena prva je srbijanska telenovela.
Novi!!: Aljoša Vučković i Jelena (televizijska serija) · Vidi više »
Kaja, ubit ću te! (1967.)
Kaja, ubit ću te! hrvatski je dugometražni film iz 1967. godine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Kaja, ubit ću te! (1967.) · Vidi više »
Kanfanar
Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Aljoša Vučković i Kanfanar · Vidi više »
Korak po korak (2011.)
Korak po korak je hrvatski ratni dramski film iz 2011. godine kojeg je režirala Biljana Čakić-Veselič.
Novi!!: Aljoša Vučković i Korak po korak (2011.) · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Aljoša Vučković i Lovran · Vidi više »
Lud, zbunjen, normalan
Lud, zbunjen, normalan bosanskohercegovačka je humoristična serija u režiji Elmira Jukića i scenarista Feđe Isovića.
Novi!!: Aljoša Vučković i Lud, zbunjen, normalan · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Aljoša Vučković i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Obični ljudi (televizijska serija)
Obični ljudi je hrvatska telenovela koju je napisala Jelena Veljača.
Novi!!: Aljoša Vučković i Obični ljudi (televizijska serija) · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Aljoša Vučković i Opatija · Vidi više »
Pakleni otok (1979.)
Pakleni otok, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Pakleni otok (1979.) · Vidi više »
Partizanska eskadrila
Partizanska eskadrila partizanski je film Hajrudina Krvavca iz 1979. godine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Partizanska eskadrila · Vidi više »
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Novi!!: Aljoša Vučković i Pljevlja · Vidi više »
Pod sretnom zvijezdom (telenovela)
"Pod sretnom zvijezdom" je hrvatska telenovela autorice Diane Pečkaj Vuković.
Novi!!: Aljoša Vučković i Pod sretnom zvijezdom (telenovela) · Vidi više »
Profesionalac (2003.)
Profesionalac je srpski film iz 2003.
Novi!!: Aljoša Vučković i Profesionalac (2003.) · Vidi više »
Prvi splitski odred (1972.)
Prvi splitski odred, hrvatski dugometražni film iz 1972. godine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Prvi splitski odred (1972.) · Vidi više »
Radio Mileva
Radio Mileva je srbijanska humoristična televizijska serija, autora Nebojše Garića koja se prikazuje na Prvom programu RTS-a od 9. ožujka 2021. U Hrvatskoj, serija se prikazuje na RTL-ovoj platformi videa na zahtjev, Voyo od 23. veljače 2022. i na RTL Adria od 26. kolovoza 2022.
Novi!!: Aljoša Vučković i Radio Mileva · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Aljoša Vučković i Sarajevo · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Aljoša Vučković i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Aljoša Vučković i Srbija · Vidi više »
Užička republika (1974.)
Užička republika je srpski film iz 1974.
Novi!!: Aljoša Vučković i Užička republika (1974.) · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Aljoša Vučković i Velo misto · Vidi više »
Vratiće se rode
Vratiće se rode je srbijanska televizijska serija u koprodukciji Kobrafilma, Adrenalina i televizije B92.
Novi!!: Aljoša Vučković i Vratiće se rode · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Aljoša Vučković i Zagreb · Vidi više »
Zauvijek susjedi
Zauvijek susjedi dnevna je humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 24. rujna 2007. na programu Nova TV.
Novi!!: Aljoša Vučković i Zauvijek susjedi · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Aljoša Vučković i 17. prosinca · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1946. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Aljoša Vučković i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2018. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Aljoša Vučković i 2021. · Vidi više »
