Otvori u Google MapamaSadržaj
21 odnosi: Alpe, Azija, Željezo, Džungarija, Irtiš, Katun, M, Mongolija, Mongolski jezici, Novosibirska oblast, Republika, Republika Altaj, Ruske republike, Sibir, Srebro, Tercijar, Tuva, Ugljen, UNESCO, Zlatno Altajsko gorje, Zlato.
- Gorja u Kini
- Gorja u Rusiji
- Svjetska baština u Rusiji
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Altaj i Alpe
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Altaj i Azija
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Pogledaj Altaj i Željezo
Džungarija
Džungarija i Tarimska zavala koje međusobno odjeljuje planinski lanac Tian Shan. Džungarija je zemljopisna regija na sjeverozapadu Kine, koja čini sjevernu polovicu kineske pokrajine Xinjiang, te se djelomično prostire u zapadnu Mongoliju i istočni Kirgistan.
Pogledaj Altaj i Džungarija
Irtiš
Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob.
Pogledaj Altaj i Irtiš
Katun
* katun (nastamba).
Pogledaj Altaj i Katun
M
Datoteka:Latin alphabet Mm.png M je 18.
Pogledaj Altaj i M
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Pogledaj Altaj i Mongolija
Mongolski jezici
Mongolski jezici, skupina od (14 jezika) jezika kojima govore Mongoli i njima srodni narodi na područjima Mongolije, Kine i Rusije.
Pogledaj Altaj i Mongolski jezici
Novosibirska oblast
Novosibirska Oblast (rus.
Pogledaj Altaj i Novosibirska oblast
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Altaj i Republika
Republika Altaj
Altaj (južnoaltajski: Алтай Республика, ruski: Респу́блика Алта́й) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na jugu Zapadnog Sibira u porječju rijeka Bije i Katunja, u zemljopisnom središtu Euroazijskog kontinenta.
Pogledaj Altaj i Republika Altaj
Ruske republike
Ruska Federacija dijeli se na 85 federalnih subjekata ili upravnih jedinica (dvije su međunarodno nepriznati i okupirani ukrajinski teritoriji), od kojih su njih 22 republike: Datoteka:Republics_of_Russia1.png.
Pogledaj Altaj i Ruske republike
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Pogledaj Altaj i Sibir
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Pogledaj Altaj i Srebro
Tercijar
Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.
Pogledaj Altaj i Tercijar
Tuva
Krajolik u Tuvi. Republika Tuva (ruski: Респу́блика Тыва́, tuvanski: Тыва Республика) je republika u Ruskoj Federaciji.
Pogledaj Altaj i Tuva
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Altaj i Ugljen
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Altaj i UNESCO
Zlatno Altajsko gorje
Zlatno Altajsko gorje je naziv UNESCO-ove svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, Jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), Planine Beluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru.
Pogledaj Altaj i Zlatno Altajsko gorje
Zlato
zlato.
Pogledaj Altaj i Zlato
Vidi također
Gorja u Kini
Gorja u Rusiji
- Altaj
- Anadirska visoravan
- Bajkalske planine
- Južni Ural
- Kavkaz
- Sajanske planine
- Sihote-Alinj
- Ural (gorje)
- Veliki Kavkaz
- Zapadni Kavkaz
Svjetska baština u Rusiji
- Altaj
- Bajkalsko jezero
- Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja
- Bolğar
- Carsko selo
- Crveni trg
- Derbent
- Ferapontov manastir
- Jaroslavlj
- Kamčatka
- Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi
- Kazanjski kremlj
- Kiški pogost
- Kiži
- Kolomenskoje
- Komijske prašume
- Kurska prevlaka
- Moskovski kremlj
- Muzeji moskovskog kremlja
- Novodjevičanski manastir
- Peterhof
- Pskov
- Putorana
- Sankt-Peterburg
- Sihote-Alinj
- Solovecki otoci
- Struveov luk
- Stupovi Lene
- Svjetska baština Ruske Federacije
- Trojice-Sergijeva lavra
- Uvs-Nuur
- Veliki Novgorod
- Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija)
- Wrangelov otok
- Zapadni Kavkaz
- Zlatno Altajsko gorje