Sadržaj
26 odnosi: Alta, Švedska, Bjelorusija, Crno more, Estonija, Finska, Finski jezik, Geodezija, Hammerfest, Haparanda, Ivanovo, Kiruna, Latvija, Litva, Metar, Moldavija, Norveška, Obelisk, Rusija, Rusko Carstvo, Svjetska baština, Tartu, Triangulacija, Ukrajina, Zemlja, 2005..
- Svjetska baština u Švedskoj
- Svjetska baština u Bjelorusiji
- Svjetska baština u Estoniji
- Svjetska baština u Litvi
- Svjetska baština u Norveškoj
- Svjetska baština u Rusiji
- Svjetska baština u Ukrajini
Alta
Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj.
Pogledaj Struveov luk i Alta
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Struveov luk i Švedska
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Struveov luk i Bjelorusija
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Struveov luk i Crno more
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Struveov luk i Estonija
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Struveov luk i Finska
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Pogledaj Struveov luk i Finski jezik
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Pogledaj Struveov luk i Geodezija
Hammerfest
Hammerfest je grad u Norveškoj, u norveškoj zemlji Finnmark.
Pogledaj Struveov luk i Hammerfest
Haparanda
Haparanda je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Švedskoj u županiji Norrbotten.
Pogledaj Struveov luk i Haparanda
Ivanovo
*Ivanovo (Viljevo), naselje u općini Viljevo.
Pogledaj Struveov luk i Ivanovo
Kiruna
Kiruna je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Švedskoj u županiji Norrbotten u pokrajini Lappland.
Pogledaj Struveov luk i Kiruna
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Struveov luk i Latvija
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Struveov luk i Litva
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Struveov luk i Metar
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Struveov luk i Moldavija
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Struveov luk i Norveška
Obelisk
''Obelisk'' u Buenos Airesu Obelisk (grč. "mali ražanj") označava monolit s četiri stranice koji se sužava prema vrhu na kojem se nalazi piramidion prekriven pločicom elektruma (smjesa zlata i srebra).
Pogledaj Struveov luk i Obelisk
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Struveov luk i Rusija
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Struveov luk i Rusko Carstvo
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Pogledaj Struveov luk i Svjetska baština
Tartu
Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.
Pogledaj Struveov luk i Tartu
Triangulacija
Triangulacija (latinski triangulum trokut) je određivanje položaja glavnih točaka pri geodetskom mjerenju pomoću trokuta kojima je poznata duljina jedne stranice i sva tri kuta.
Pogledaj Struveov luk i Triangulacija
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Struveov luk i Ukrajina
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Struveov luk i Zemlja
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Struveov luk i 2005.
Vidi također
Svjetska baština u Švedskoj
- Birka
- Dugovalni odašiljač Grimeton
- Engelsberg
- Hälsinglandske farme
- Hovgården
- Karlskrona
- Palača Drottningholm
- Skogskyrkogården
- Stora Alvaret
- Struveov luk
- Veliko brdo bakra
- Visby
- Visoka obala
Svjetska baština u Bjelorusiji
- Bjelovjeska šuma
- Dvorac Mir
- Nesviški dvorac
- Struveov luk
Svjetska baština u Estoniji
- Struveov luk
- Tallinn
Svjetska baština u Litvi
- Kaunas
- Kernavė
- Kurska prevlaka
- Stari grad Vilnius
- Struveov luk
Svjetska baština u Norveškoj
- Geirangerfjord
- Nærøyfjord
- Røros
- Struveov luk
- Urneška drvena crkva
- Vega (otočje)
Svjetska baština u Rusiji
- Altaj
- Bajkalsko jezero
- Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja
- Bolğar
- Carsko selo
- Crveni trg
- Derbent
- Ferapontov manastir
- Jaroslavlj
- Kamčatka
- Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi
- Kazanjski kremlj
- Kiški pogost
- Kiži
- Kolomenskoje
- Komijske prašume
- Kurska prevlaka
- Moskovski kremlj
- Muzeji moskovskog kremlja
- Novodjevičanski manastir
- Peterhof
- Pskov
- Putorana
- Sankt-Peterburg
- Sihote-Alinj
- Solovecki otoci
- Struveov luk
- Stupovi Lene
- Svjetska baština Ruske Federacije
- Trojice-Sergijeva lavra
- Uvs-Nuur
- Veliki Novgorod
- Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija)
- Wrangelov otok
- Zapadni Kavkaz
- Zlatno Altajsko gorje
Svjetska baština u Ukrajini
- Bukove prašume
- Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata
- Hersones
- Katedrala sv. Jurja u Lavovu
- Katedrala sv. Sofije u Kijevu
- Kijevo-pečerska lavra
- Lavov
- Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita
- Struveov luk