Sadržaj
31 odnosi: Beč, Bicikl, Brada, Engleski jezik, Francuski jezik, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski sabor, Ilija Garašanin, Ivana Brlić-Mažuranić, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, London, Matija Mesić, Njemački jezik, Odvjetnik, Opća i nacionalna enciklopedija, Pariz, Političar, Poljski jezik, Prag, Publicistika, Ruski jezik, Slavonski Brod, Slovački jezik, Tomo Skalica, Vojna krajina, Vuk Karadžić, Zagreb, 15. svibnja, 21. svibnja.
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Beč
Bicikl
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Bicikl
Brada
Čovjek s bradom. Brada je nakupina dlaka, koje rastu na donjem dijelu lica.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Brada
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Engleski jezik
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Francuski jezik
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Hrvatska
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Hrvatski sabor
Ilija Garašanin
Ilija Garašanin Ilija Garašanin (Kragujevac, 16. siječnja 1812. – Beograd, 10. lipnja 1874.) je bio srpski književnik, političar i premijer, poznat kao autor velikosrpskog programa Načertanije.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Ilija Garašanin
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Ivana Brlić-Mažuranić
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Josip Jelačić
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Josip Juraj Strossmayer
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i London
Matija Mesić
Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Matija Mesić
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Njemački jezik
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Odvjetnik
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Opća i nacionalna enciklopedija
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Pariz
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Političar
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Poljski jezik
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Prag
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Publicistika
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Ruski jezik
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Slavonski Brod
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Slovački jezik
Tomo Skalica
Tomo Skalica (Slavonski Brod, 3. siječnja 1825. – Slavonski Brod, oko 1885.), hrvatski istraživač i putopisac, prvi Hrvat koji je oplovio Zemlju.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Tomo Skalica
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Vojna krajina
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Vuk Karadžić
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i Zagreb
15. svibnja
15.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i 15. svibnja
21. svibnja
21.
Pogledaj Andrija Torkvat Brlić i 21. svibnja
Također poznat kao Andrija Torquat Brlić.