Brže od pregledniku!
32 odnosi: Danica, Diploma, Disertacija, Doktor, Esej, Gospić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski planinar, Jerko Rukavina, Kana (mjesečnik), Lika, Putopis, Senjski zbornik, SN revija, Stočarstvo, Trnovac (Gospić), Velebit, Veterina, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Zvona (Rijeka), 1928., 1954., 1964., 1978., 1979., 1983., 1984., 1989., 1994., 29. siječnja, 4. listopada.
Danica
* Danica (mitologija), lik iz slavenske mitologije Časopisi.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Danica · Vidi više »
Diploma
Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Diploma · Vidi više »
Disertacija
Disertacija (lat. dissertatio) je znanstvena pismena rasprava, teza, napisana radi postizavanja znanstvenog stupnja, doktorata znanosti u nekom znanstvenom području ili habilitacije.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Disertacija · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Doktor · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Esej · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Gospić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski planinar
Časopis Hrvatski planinar Hrvatski planinar je časopis koji izlazi od 1898. godine i jedan je od najstarijih hrvatskih časopisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Hrvatski planinar · Vidi više »
Jerko Rukavina
Jerko Rukavina (*1699.) je bio knez ražanački.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Jerko Rukavina · Vidi više »
Kana (mjesečnik)
Kana, hrvatska kršćanska obiteljska mjesečna revija.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Kana (mjesečnik) · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Lika · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Putopis · Vidi više »
Senjski zbornik
Senjski zbornik je zbornik grada Senja kojega od 1965. godine izdaju Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Senjski zbornik · Vidi više »
SN revija
SN revija je bila hrvatski ilustrirani športski tjednik iz Zagreba.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i SN revija · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Stočarstvo · Vidi više »
Trnovac (Gospić)
Trnovac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Trnovac (Gospić) · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Velebit · Vidi više »
Veterina
Veterina ili veterinarska medicina grana je medicine koja se bavi zdravljem životinja i povezanošću zdravlja životinja sa zdravljem ljudi i zdravljem okoliša (jedno zdravlje).
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Veterina · Vidi više »
Veterinarski fakultet u Zagrebu
Veterinarski fakultet u Zagrebu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Veterinarski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Zvona (Rijeka)
Marijin Trsat, hrvatski katolički mjesečnik za kršćansku kulturu.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i Zvona (Rijeka) · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1928. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1954. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1964. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1979. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1984. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1989. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 1994. · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 29. siječnja · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Ante Rukavina (književnik) i 4. listopada · Vidi više »
