Brže od pregledniku!
57 odnosi: Anvelopa, Arad (županija), Bastion, Engleska, Gyula, Juraj Doža, Karpati, Kraljevina Ugarska, Lajos Kossuth, Listopad, Mađarska, Mir u Srijemskim Karlovcima, Moriš, Neoklasicizam, Neorenesansa, Oradea, Panonska nizina, Pečuh, Prvi svjetski rat, Revelin, Revolucija u Mađarskoj 1848., Rumunjska, Secesija, Segedin, Slovačka, Srbija, Tatabánya, Temišvar, Transilvanija, Trenčin, Trianonski ugovor, Utvrdno graditeljstvo, Vašrelj, Veliki turski rat, Vješanje, Vojna enciklopedija, Zrenjanin, 1. srpnja, 13. kolovoza, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 1551., 1554., 1685., 1699., 1741., 1765., 1776., 18. rujna, 1834., ..., 1848., 1849., 19. stoljeće, 1918., 2. kolovoza, 20. stoljeće, 6. listopada. Proširite indeks (7 više) »
Anvelopa
Anvelopa (fr. enveloppe), vanjski dodatak tvrđavske ograde u vidu bedema, koji je obuhvaćao jedan ili više frontova, radi zaštite eskarpe glavnog bedema od rušećeg djelovanja napadačevog topništva i maskiranja topništva branitelja.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Anvelopa · Vidi više »
Arad (županija)
Arad ((mađarski:Arad) županija nalazi se u sjevernoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Arad je istoimeni grad Arad u kojem živi 185.272 stanovnika.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Arad (županija) · Vidi više »
Bastion
Bastion - Dvorac Siklós u Mađarskoj Bastion je struktura koja se projicira izvan glavnog kućišta fortifikacije, a smještena je na oba ugla ravnog zida (nazvanog kurtina prema franc. courtine) u obliku istaknute točke, olakšavajući aktivnu obranu protiv napadajućih trupa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Bastion · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Engleska · Vidi više »
Gyula
*Gyula (grad).
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Gyula · Vidi više »
Juraj Doža
Juraj Doža Juraj Dózsa ili Juraj Doža (mađ. Dózsa György, nje. Georg Dózsa, rum. Gheorghe Doja, slk. Juraj Dóža, srp. Ђерђ Дожа) (?, 1475. – ?, 1514.), vođa bune mađarskih seljaka.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Juraj Doža · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Karpati · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Lajos Kossuth
Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. – Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Lajos Kossuth · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Listopad · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Mađarska · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Moriš
Moriš (rum. Mureș, lat. Marisus, mađ. Maros, nje.: Mieresch, Marosch, Muresch, srpski: Мориш) je rijeka u Panonskoj nizini.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Moriš · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Neoklasicizam · Vidi više »
Neorenesansa
Neorenesansa je stil u arhitekturi 19.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Neorenesansa · Vidi više »
Oradea
Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Oradea · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Panonska nizina · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Pečuh · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Revelin
Revelin ili ravelin (tal. rivelino; franc. ravelin) u fortifikacijskom graditeljstvu označava vrstu utvrde postavljene da brani njene najslabije točke ili pojedina vrata.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Revelin · Vidi više »
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Rumunjska · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Secesija · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Segedin · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Slovačka · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Srbija · Vidi više »
Tatabánya
Tatabánya (njem. Totiserkolonie), grad i upravno sjedište Komoransko-ostrogonske županije u sjeverozpadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Tatabánya · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Temišvar · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Transilvanija · Vidi više »
Trenčin
Trenčin (slo. Trenčín) je grad u Slovačkoj Republici, središte regije Považie i središte Trenčianskog kraja.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Trenčin · Vidi više »
Trianonski ugovor
Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Trianonski ugovor · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Vašrelj
Ploča s imenom Vašrelja napisanim staromađarskim pismom. Vašarelj, Vašrelj (mađ. Hódmezővásárhely)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Vašrelj · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Veliki turski rat · Vidi više »
Vješanje
''La Pendaison'' 1633. Vješanje označava davljenje pri kojemu se koristi težina samoga sebe, uz pomoć predmeta (omča) koji je toj osobi omotan oko vrata, izazivajući pritisak na dišne puteve i vratne arterije.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Vješanje · Vidi više »
Vojna enciklopedija
Vojna enciklopedija je vojno djelo koje je nastalo u SFRJ i objavljivano u dva navrata, od 1958. do 1969. i 1970. do 1976. (kasnije izdanje je ponovo tiskano 1985.).
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Vojna enciklopedija · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i Zrenjanin · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1. srpnja · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 13. kolovoza · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 15. stoljeće · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1551. · Vidi više »
1554.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1554. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1685. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1699. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1741. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1765. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1776. · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 18. rujna · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1834. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1849. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 1918. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 2. kolovoza · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 20. stoljeće · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Arad (Arad, Rumunjska) i 6. listopada · Vidi više »
