Brže od pregledniku!
28 odnosi: Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo, Beograd, Cimmer fraj, Film, Hrvatska, Kazalište, Minus i plus (2019.), Ne gledaj mi u pijat (2016.), Novo doba (televizijska serija), Plavi cvijet (2021.), Područje bez signala (televizijska serija), Ptice nebeske, Ruža vjetrova (televizijska serija), Split, Televizija, 1965., 1988., 1989., 20. listopada, 2002., 2005., 2006., 2007., 2013., 2016., 2019., 2020., 2021..
Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo
Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo je humorna televizijska serija redatelja Živka Nikolića u produkciji ondašnje Radiotelevizije Titograd.
Novi!!: Arijana Čulina i Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Arijana Čulina i Beograd · Vidi više »
Cimmer fraj
Cimmer fraj je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 7. listopada 2006. godine.
Novi!!: Arijana Čulina i Cimmer fraj · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Arijana Čulina i Film · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Arijana Čulina i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Arijana Čulina i Kazalište · Vidi više »
Minus i plus (2019.)
Minus i plus je hrvatska humoristična serija u produkciji Maxima filma za HRT.
Novi!!: Arijana Čulina i Minus i plus (2019.) · Vidi više »
Ne gledaj mi u pijat (2016.)
Ne gledaj mi u pijat debitantski je film redateljice i scenaristice Hane Jušić, premijerno prikazan 2016. godine na 73.
Novi!!: Arijana Čulina i Ne gledaj mi u pijat (2016.) · Vidi više »
Novo doba (televizijska serija)
Novo doba je hrvatska televizijska mini-serija koju je 2002.
Novi!!: Arijana Čulina i Novo doba (televizijska serija) · Vidi više »
Plavi cvijet (2021.)
Plavi cvijet hrvatski je film redatelja Zrinka Ogreste iz 2021. godine.
Novi!!: Arijana Čulina i Plavi cvijet (2021.) · Vidi više »
Područje bez signala (televizijska serija)
Područje bez signala hrvatska je dramska serija koja se od 27. prosinca 2021. do 31. siječnja 2022. godine emitirala na programu HTV 1.
Novi!!: Arijana Čulina i Područje bez signala (televizijska serija) · Vidi više »
Ptice nebeske
Ptice nebeske prvi je roman Ive Brešana, pikarsko djelo iz 1990. godine, koje je također i ekranizirano u tv-seriji.
Novi!!: Arijana Čulina i Ptice nebeske · Vidi više »
Ruža vjetrova (televizijska serija)
Ruža vjetrova je hrvatska sapunica autora Dinka Paleke.
Novi!!: Arijana Čulina i Ruža vjetrova (televizijska serija) · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Arijana Čulina i Split · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Arijana Čulina i Televizija · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Arijana Čulina i 1965. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Arijana Čulina i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Arijana Čulina i 1989. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Arijana Čulina i 20. listopada · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Arijana Čulina i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Arijana Čulina i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Arijana Čulina i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Arijana Čulina i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Arijana Čulina i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Arijana Čulina i 2016. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Arijana Čulina i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Arijana Čulina i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Arijana Čulina i 2021. · Vidi više »
