Brže od pregledniku!
17 odnosi: Alen Liverić, Anja Šovagović-Despot, Doris Šarić-Kukuljica, Drama, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivor Martinić, Nikša Butijer, Pulski filmski festival, Redatelj, Vanja Ćirić, Velika zlatna arena za najbolji film, Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu, Zlatna arena za režiju, Zrinko Ogresta, 2021., 68. Pulski filmski festival.
Alen Liverić
Alen Liverić (Rijeka, 14. lipnja 1967.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Alen Liverić · Vidi više »
Anja Šovagović-Despot
Anja Šovagović-Despot (Zagreb, 25. ožujka 1963.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, spisateljica i glazbena umjetnica.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Anja Šovagović-Despot · Vidi više »
Doris Šarić-Kukuljica
Doris Šarić-Kukuljica (Dubrovnik, 17. ožujka 1960.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Doris Šarić-Kukuljica · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Drama · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivor Martinić
Ivor Martinić (Split, 7. lipnja 1984.), hrvatski dramatičar.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Ivor Martinić · Vidi više »
Nikša Butijer
Nikša Butijer (Dubrovnik, 6. listopada 1978.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Nikša Butijer · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Pulski filmski festival · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Redatelj · Vidi više »
Vanja Ćirić
Vanja Ćirić (Zagreb, 23. kolovoza 1976.) je hrvatska kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Vanja Ćirić · Vidi više »
Velika zlatna arena za najbolji film
Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među zlatnim arenama koje se od 1955. godine dodjeljuju svake godine kao jugoslavenske nacionalne filmske nagrade na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Velika zlatna arena za najbolji film · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu
Sljedeći popis navodi dobitnice Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za režiju
Zlatna arena za režiju nagrada je koja se dodjeljuje najboljem redatelju na Festivalu igranog filma u Puli i do 1992.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Zlatna arena za režiju · Vidi više »
Zrinko Ogresta
Zrinko Ogresta (Virovitica, 5. listopada 1958.) je hrvatski scenarist i filmski redatelj, doktor umjetnosti i redoviti profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti te član Europske filmske akademije sa sjedištem u Berlinu.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i Zrinko Ogresta · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i 2021. · Vidi više »
68. Pulski filmski festival
68.
Novi!!: Plavi cvijet (2021.) i 68. Pulski filmski festival · Vidi više »
