Brže od pregledniku!
34 odnosi: Augustin Kažotić, Šenkovec (Brdovec), Beč, Bogoslovlje, Collegium Croaticum Viennense, Collegium Illyrico-Hungaricum, Dijalekt, Družba Isusova, Franjo Thauszy, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska pošta, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsko državno pravo, Juraj Branjug, Kajkavsko narječje, Kanonik, Kapelan, Klasična gimnazija u Zagrebu, Latinski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Okić (Plešivica), Pavao Ritter Vitezović, Povijest književnosti, Povjesničar, Pravo, Prosvijećeni apsolutizam, Sisak, Zagreb, 1564., 1715., 1778., 29. ožujka, 5. veljače.
Augustin Kažotić
Blaženi Augustin Kažotić (Trogir, oko 1260. – Lucera, Italija, 3. kolovoza 1323.) hrvatski dominikanski svećenik, te zagrebački i lucerski biskup.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Augustin Kažotić · Vidi više »
Šenkovec (Brdovec)
Šenkovec je naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Šenkovec (Brdovec) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Beč · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Bogoslovlje · Vidi više »
Collegium Croaticum Viennense
Collegium Croaticum Viennense bio je hrvatski kolegij koji je djelovao u Grazu od 1608. do 1624.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Collegium Croaticum Viennense · Vidi više »
Collegium Illyrico-Hungaricum
Collegium Illyrico-Hungaricum Bononiense - Hrvatski i mađarski kolegij u Bologni (1554. – 1781.) Tijekom 16.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Collegium Illyrico-Hungaricum · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Dijalekt · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Družba Isusova · Vidi više »
Franjo Thauszy
Franjo Baltazar Thauszy (Lipnik, 23. ožujka 1698. – Zagreb, 11. siječnja 1769.), je bio đakovačko-bosanski i zagrebački biskup te banski namjesnik.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Franjo Thauszy · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Juraj Branjug
Josip Branjug (Zagorska Sela, 11. studenoga 1677. – Zagreb, 1748.) zagrebački biskup od 1723.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Juraj Branjug · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Kanonik · Vidi više »
Kapelan
Vojni kapelan služu sv. misu na ratnom brodu. Kapelan je mladi kršćanski svećenik (obično odmah nakon posvećenja) koji pomaže župniku u skrbi za župu.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Kapelan · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Latinski jezik · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Okić (Plešivica)
Okić je strma stožasta hridina kojom na istoku završava hrbat Plešivice, visoka 495 metara.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Okić (Plešivica) · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Povijest književnosti · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Povjesničar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Pravo · Vidi više »
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Sisak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i Zagreb · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i 1564. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i 1715. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i 1778. · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i 29. ožujka · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Baltazar Adam Krčelić i 5. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Adam Baltazar Krčelić, Baltazar Adam Krčalić, Baltazar Krčelić.
