Sadržaj
16 odnosi: Baltički narodi, Baltički put, Estonija, Festival, Glazba, Ideologija, Komunizam, Latvija, Litva, Pjevački zbor, Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, Prvi svjetski rat, Sovjetski Savez, Totalitarizam, UNESCO, Vladimir Iljič Lenjin.
Baltički narodi
Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Baltički narodi
Baltički put
Baltički put ili baltički lanac bile su mirne političke demonstracije, koje su se dogodile 23. kolovoza 1989. Oko dva milijuna ljudi uhvatilo se za ruke u obliku ljudskog lanca u rasponu od 600 km preko tri baltičke države - Estonske SSR, Latvijske SSR i Litavske SSR, tada republike Sovjetskog Saveza.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Baltički put
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Estonija
Festival
Festival u Kufsteinu Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Festival
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Glazba
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Ideologija
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Komunizam
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Latvija
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Litva
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Pjevački zbor
Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi
Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Prvi svjetski rat
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Sovjetski Savez
Totalitarizam
Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Totalitarizam
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i UNESCO
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Pogledaj Baltička slavlja plesa i pjesme i Vladimir Iljič Lenjin
Također poznat kao Baltički slavljenički plesovi i pjesme.