Sadržaj
57 odnosi: Andrea del Verrocchio, Antika, Apsida, Arhitektura, Bazilika, Bazilika Svetoga groba, Biblija, Brod (arhitektura), Bronzino, Cosimo de' Medici, Donatello, Fasada, Filippo Brunelleschi, Filippo Lippi, Firenca, Freska, Giorgio Vasari, Giovanni di Bicci de' Medici, Grb, Inkrustacija, Islam, Isus, Italija, Jeruzalem, Jonski red, Kapela, Kapitel, Katoličanstvo, Klement VII., Koralji, Korintski red, Križ, Kripta, Lapis lazuli, Lorenzo de' Medici, Luk, Manirizam, Medici, Michelangelo Buonarroti, Monofora, Mramor, Oltar, Piero di Cosimo de' Medici, Pilastar, Relikvija, Reljef, Renesansa, Romanika, Rosso Fiorentino, Sakristija, ... Proširite indeks (7 više) »
Andrea del Verrocchio
Leonardo, ''Krštenje Kristovo'', 1474. – 1475., ulje na drvu, 177 x 151 cm, Uffizi, Firenca. Andrea del Verrocchio, rođen kao Andrea di Michele di Francesco de' Cioni, (Firenca, oko 1435. – Venecija, 1488.) je bio utjecajan talijanski kipar, zlatar i slikar koji je radio na dvoru Lorenza Medicija u Firenci.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Andrea del Verrocchio
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Antika
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Apsida
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Arhitektura
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Bazilika
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Bazilika Svetoga groba
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Biblija
Brod (arhitektura)
Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Brod (arhitektura)
Bronzino
Agnolo di Cosimo Bronzino, pravog imena Agnolo Tori (Monticelli, kraj Firence, 17. studenog 1503. – Firenca, 28. studenog 1572.), bio je talijanski slikar.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Bronzino
Cosimo de' Medici
Cosimo de' Medici (* Firenca, 27. rujna 1389. - † Firenca, 1. kolovoza 1464.) punim imenom Còsimo di Giovanni degli Mèdici zvan Cosimo il Vecchio i Pater Patriae (Otac domovine) bio je firentinski bankar i de facto vladar Republike Firence.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Cosimo de' Medici
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Donatello
Fasada
Fasada (od francuskog: façade, iz talijanskog: facciata, koja je pak derivat od latinskog facies.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Fasada
Filippo Brunelleschi
Filippo Brunelleschi (Firenca, 1377. – Firenca 16. travnja 1446.) je bio talijanski arhitekt i kipar, prvi renesansni arhitekt i umjetnik koji je znanstveno pojasnio i opisao linearnu perspektivu.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Filippo Brunelleschi
Filippo Lippi
''Bogorodica s dva anđela'', druga polovica 15. st., ulje na platnu, 92 × 63 cm, Uffizi, Firenca Fra Filippo Lippi (Firenca, oko 1406. – Spoleto, 8. listopada 1469.), talijanski slikar.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Filippo Lippi
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Firenca
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Freska
Giorgio Vasari
'''Giorgio Vasari''' (autoportret) Giorgio Vasari (Arezzo, 30. srpnja 1511. – Firenca, 27. lipnja 1574.), talijanski slikar i arhitekt, koji je danas poznat po svom životopisu talijanskih umjetnika.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Giorgio Vasari
Giovanni di Bicci de' Medici
Giovanni di Bicci (Firenca, oko 1360. – 20. / 28. veljače 1429.), punim imenom Giovanni di Bicci de' Medici, bio je firentinski bankar i trgovac, prvi istaknuti član obitelji Medici.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Giovanni di Bicci de' Medici
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Grb
Inkrustacija
Firentinska katedrala ima prekrasne inkrustacije zelenog i crvenog mramora na bijeloj fasadi iz 15 st. Inkrustacija (latinski: incrustatio.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Inkrustacija
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Islam
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Isus
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Italija
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Jeruzalem
Jonski red
kanelire, '''19.''' stilobat, '''20.''' voluta, '''21.''' balustar, '''23.''' atička baza '''24.''' torus Jonski red (Jonski stil) je uz dorski i korintski jedan od tri kanonska reda organizacijskih sustava klasične arhitekture.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Jonski red
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Kapela
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Kapitel
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Katoličanstvo
Klement VII.
Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Klement VII.
Koralji
Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Koralji
Korintski red
'''Korintski red''' na Panteonu u Rimu. Korintski red (Korintski stil) je jedan od stilova u klasičnoj grčkoj arhitekturi karakteristična stupa s 24 kanelire i bazom poput jonske kojoj je dodatna kvadratna ploča plinta s kapitelom oblikovanim kao košara sa stiliziranim lišćem akanta.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Korintski red
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Križ
Kripta
katedrale u Canterburyju Kripta (grčki κρυπτη, kryptē) je prostorija ispod posvećene ili javne građevine.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Kripta
Lapis lazuli
Lapis Lazuli je metamorfna stijena koja sadrži dovoljno minerala lazurita kako bi se dobila izrazito plava boja.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Lapis lazuli
Lorenzo de' Medici
Lorenzo de' Medici (Firenca, 1. siječnja 1449. – Firenca, 9. svibnja 1492.) zvan Lorenzo Veličanstveni (Lorenzo il Magnifico) bio je firentinski državnik i de facto vladar Republike Firence.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Lorenzo de' Medici
Luk
Dugim naglaskom, luk može biti.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Luk
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Manirizam
Medici
Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Medici
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Michelangelo Buonarroti
Monofora
Primjer monofore na zvoniku Zadarske crkve Gospe od Zdravlja Monofora (od talijanskog: monofora) tip je jednodijelnog prozora s lukom.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Monofora
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Mramor
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Oltar
Piero di Cosimo de' Medici
Piero di Cosimo de' Medici (Firenca, oko 1416. – Firenca, 2. studenog 1469.) zvan Piero Naduti (talijanski: Piero "il Gottoso") bio je nastavljač dinastije Medici i de facto vladar Republike Firence od 1464. do 1469., za vrijeme renesanse.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Piero di Cosimo de' Medici
Pilastar
Monzi Pilastar (engleski: pilaster od talijanskog: pilastro, francuski: pilastre, talijanski: parasta, pilastro ili lasena) je plitka vertikalna istaka na zidu, pretežito dekorativne funkcije, pa se zbog toga razlikuje od potpornja koji ima nosivu funkciju.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Pilastar
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Relikvija
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Reljef
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Renesansa
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Romanika
Rosso Fiorentino
Giovanni Battista di Jacopo (1494. – 1540.), znan kao Rosso Fiorentino (talijanski za "Crveni firentinac"), ili Il Rosso, bio je talianski maniristički slikar firenstinske škole koji je slikao ulja na platnu i freske.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Rosso Fiorentino
Sakristija
Sakristija Sakristija (lat. sacer - "svet", slat. sacristia - "nusprostorija uz crkvu")Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Sakristija
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Samostan
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Sarkofag
Stup
Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Stup
Sveti Lovro
Sveti Lovro (latinski: Laurentius) (31. prosinca 225. – Rim, 10. kolovoza 258.) kršćanski je svetac i rimski đakon pogubljen tijekom vladavine cara Valerijana.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Sveti Lovro
Tabernakul
TabernakulVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): i (lat. tabernaculum - šator, ili hrv. svetohranište) u rimokatoličkoj Crkvi označava prostor gdje se čuvaju posvećene hostije za svetu pričest.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Tabernakul
Transept
Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i Transept
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1532.
Također poznat kao Basilica di San Lorenzo di Firenze, Bazilika San Lorenzo, Firenca, Bazilika sv. Lovre, Firenca, Kapela Medici.