Brže od pregledniku!
34 odnosi: Aleksa Šantić, Alija Izetbegović, Bošnjački jezik, Bošnjaci, Bosanci (Bosiljevo), Bosiljevo, Bosna, Bosna i Hercegovina, Branko Đurić, Danis Tanović, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatski jezik, Islam, Ivan Franjo Jukić, Josip Katalinski, Jovan Divjak, Jovan Sundečić, Judaizam, Katarina Kosača-Kotromanić, Katoličanstvo, Osmansko Carstvo, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Sergej Barbarez, Srbi, Srbi Bosne i Hercegovine, Srpski jezik, Tvrtko I. Kotromanić, 1878., 1918., 1991..
Aleksa Šantić
Spomenik Aleksi Šantiću u Mostaru Aleksa Šantić (Mostar, 27. svibnja 1868. – Mostar, 2. veljače 1924.) bio je bosanskohercegovački pjesnik i akademik srpske nacionalnosti.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Aleksa Šantić · Vidi više »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Alija Izetbegović · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Bošnjaci · Vidi više »
Bosanci (Bosiljevo)
Bosanci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Bosiljevo, Karlovačka županija.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Bosanci (Bosiljevo) · Vidi više »
Bosiljevo
Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Bosiljevo · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Đurić
Branko Đurić Đuro (Sarajevo, 27. svibnja 1962.) je bosanskohercegovački glumac, redatelj i glazbenik.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Branko Đurić · Vidi više »
Danis Tanović
Danis Tanović (Zenica, 20. veljače 1969.), bosanskohercegovački redatelj i scenarist Tanovićev film Ničija zemlja dobitnik je Oscara 2001. godine u konkurenciji za najbolji strani film.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Danis Tanović · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Hrvati · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Hrvatski jezik · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Islam · Vidi više »
Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Ivan Franjo Jukić · Vidi više »
Josip Katalinski
Josip Katalinski (Sarajevo, 2. svibnja 1948. – Sarajevo, 9. lipnja 2011.), jugoslavenski nogometni reprezentativac i proslavljeni nogometaš sarajevskog Željezničara.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Josip Katalinski · Vidi više »
Jovan Divjak
Jovan Divjak (Beograd, 11. ožujka 1937. – Sarajevo, 8. travnja 2021.), bio je general Armije RBiH i JNA.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Jovan Divjak · Vidi više »
Jovan Sundečić
'''Jovan Sundečić''', 15. ožujka 1897. u časopisu Bosanska vila Jovan Sundečić (Golinjevo kod Livna, 24. lipnja 1825. — Kotor, 19. srpnja 1900.), srpski, crnogorski i hrvatski pjesnik,Milorad Nikčević, »Jovan Sundečić (1825. – 1900.): pjesnik integracionog slavjanstva« // Croatica et Slavica Iadertina (Croat. Slav. Iadert.) / ur.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Jovan Sundečić · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Judaizam · Vidi više »
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Katarina Kosača-Kotromanić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Katoličanstvo · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Pravoslavlje · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sergej Barbarez
Sergej Barbarez (Mostar, 17. rujna 1971.), je bivši bosanskohercegovački nogometaš.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Sergej Barbarez · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Srbi · Vidi više »
Srbi Bosne i Hercegovine
Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Srpski jezik · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i 1878. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i 1918. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanci i Hercegovci i 1991. · Vidi više »
