Brže od pregledniku!
54 odnosi: Alma Čardžić, Ambasadori, Amila Glamočak, Ana Rucner, Beograd, Bistra voda, Bosna i Hercegovina, Davorin Popović, Dino Merlin, Elvir Laković, Feminnem, Hari Mata Hari, Hrvatska, Indexi, Irska, Jasna Gospić, Jugoslavenska radiotelevizija, Kemal Monteno, Kosovo, Lejla, Ljubav je, Ljubljana, Love in Rewind, Marija Šestić, Muhamed Fazlagić-Fazla, Munja i grom, Neda Ukraden, Pjesma Eurovizije, Pjesma Eurovizije 1964., Pjesma Eurovizije 1965., Pjesma Eurovizije 1973., Pjesma Eurovizije 1976., Pjesma Eurovizije 1981., Pjesma Eurovizije 1993., Pjesma Eurovizije 2008., Pjesma Eurovizije 2009., Pjesma Eurovizije 2010., Pjesma Eurovizije 2011., Pjesma Eurovizije 2012., Pjesma Eurovizije 2016., Radiotelevizija Sarajevo, Regina (bosanskohercegovački rock sastav), Rijeka bez imena, Seid Memić Vajta, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Vukašin Brajić, Zdravko Čolić, ..., 1961., 1964., 1992., 1993.. Proširite indeks (4 više) »
Alma Čardžić
Alma Čardžić (Maglaj, 1968.) je bosanskohercegovačka pjevačica, najpoznatija po eurovizijskim nastupima za BiH na 1994. i 1997. Prvi veći rezultat je postigla s 15 godina kada je na najjačem amaterskom festivalu "Studentsko ljeto" odnijela pobjedu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Alma Čardžić · Vidi više »
Ambasadori
Ambasadori 1976. na Euroviziji. Ambasadori su bosanskohercegovačka pop-rock grupa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Ambasadori · Vidi više »
Amila Glamočak
Amila Glamočak (Sarajevo, 1966.) bosanskohercegovačka pjevačica pop i zabavne glazbe.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Amila Glamočak · Vidi više »
Ana Rucner
Ana Rucner (Zagreb, 12. veljače 1983.) hrvatska je violončelistica.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Ana Rucner · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Beograd · Vidi više »
Bistra voda
Bistra voda je balada sarajevske rock grupe Regina koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2009. u Moskvi.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Bistra voda · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Davorin Popović
Davorin Popović (Sarajevo, 23. rujna 1946. – Sarajevo, 18. lipnja 2001.), bosanskohercegovački glazbenik, pjevač benda Indexi.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Davorin Popović · Vidi više »
Dino Merlin
Edin Dervišhalidović (Sarajevo, 12. rujna 1962.), poznatiji kao Dino Merlin, bosanskohercegovački je tekstopisac i pjevač etno popa, zabavne glazbe i pop-rocka.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Dino Merlin · Vidi više »
Elvir Laković
Pjesme Eurovizije 2008. Elvir Laković poznat kao Laka (Goražde, BiH,...), bosanskohercegovački pjevač Laković je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Pjesmi Eurovizije 2008. godine u Beogradu s pjesmom "Pokušaj".
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Elvir Laković · Vidi više »
Feminnem
Feminnem je hrvatski ženski pop-dance sastav kojeg čine Pamela Ramljak, Neda Parmać i Nika Antolos.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Feminnem · Vidi više »
Hari Mata Hari
Hari Mata Hari je glazbeni sastav iz Bosne i Hercegovine, osnovan u rujnu 1985.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Hari Mata Hari · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Hrvatska · Vidi više »
Indexi
Indexi su najdugovječniji i najznačajniji bosanskohercegovački pop rock sastav.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Indexi · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Irska · Vidi više »
Jasna Gospić
Jasna Gospić (Sarajevo, 5. kolovoza 1961.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Jasna Gospić · Vidi više »
Jugoslavenska radiotelevizija
Jugoslavenska radiotelevizija (kratica: JRT) bio je sustav šest republičkih i dva pokrajinska TV centra u Jugoslaviji do početka devedesetih godina 20. stoljeća.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Jugoslavenska radiotelevizija · Vidi više »
Kemal Monteno
Kemal Monteno, Malmö, veljača 2010. Kemal Monteno (Sarajevo, 17. rujna 1948. – Zagreb, 21. siječnja 2015.) bio je bosanskohercegovački pjevač, kantautor i šansonijer.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Kemal Monteno · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Kosovo · Vidi više »
Lejla
"Lejla" je pjesma koju izvodi bosanskohercegovačka grupa Hari Mata Hari, a predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na Pjesmi Eurovizije 2006. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Lejla · Vidi više »
Ljubav je
Ljubav je je bosanskohercegovačka pjesma kojom su pjevači Dalal Midhat-Talakić i Fuad Backović zvani "Deen" te reper Jasmin Fazlić Jala u pratnji hrvatske violončelistice Ane Rucer predstavljali Bosnu i Hercegovinu na Pjesmi Eurovizije 2016. u švedskom glavnom gradu Stockholmu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Ljubav je · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Ljubljana · Vidi više »
Love in Rewind
"Love in Rewind" je folk pop pjesma Dine Merlina kojom je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2011. u Düsseldorfu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Love in Rewind · Vidi više »
Marija Šestić
Marija Šestić (Banja Luka, 5. svibnja 1987.) je pjevačica, glazbenica i glazbeni pedagog koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2007. u Helsinkiju s pjesmom "Rijeka bez imena".
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Marija Šestić · Vidi više »
Muhamed Fazlagić-Fazla
Muhamed Fazlagić – Fazla (Sarajevo, 17. travnja 1967.) bosanskohercegovački je pjevač i kantautor zabavne glazbe.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Muhamed Fazlagić-Fazla · Vidi više »
Munja i grom
Munja i grom je pjesma kojom Vukašin Brajić predstavlja Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2010. u Oslu u Norveškoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Munja i grom · Vidi više »
Neda Ukraden
Neda Ukraden (Glavina Donja kod Imotskog, 16. kolovoza 1950.) je hrvatska pjevačica zabavne glazbe.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Neda Ukraden · Vidi više »
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1964.
Eurovizija 1964. je bila 9.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1964. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1965.
Eurovizija 1965. je bila 10.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1965. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1973.
Eurovizija 1973. je bila 18.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1973. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1976.
Eurovizija 1976. je bilo 21.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1976. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1981.
Eurovizija 1981. je bila 26.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1981. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1993.
Eurovizija 1993.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 1993. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 2008.
Pjesma Eurovizije 2008. bilo je 53.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 2008. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 2009.
Pjesma Eurovizije 2009. bila je 54.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 2009. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 2010.
Pjesma Eurovizije 2010. je bila 55.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 2010. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 2011.
Pjesma Eurovizije 2011. je 56.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 2011. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 2012.
Pjesma Eurovizije 2012. bila je 57.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 2012. · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 2016.
Pjesma Eurovizije 2016. bio je 61.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Pjesma Eurovizije 2016. · Vidi više »
Radiotelevizija Sarajevo
Radiotelevizija Sarajevo je jedna od ukupno osam radiotelevizijskih kuća tadašnjeg sustava emitiranja Jugoslavenske radiotelevizije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Radiotelevizija Sarajevo · Vidi više »
Regina (bosanskohercegovački rock sastav)
Davor Ebner 2009. Regina je bosanskohercegovački rock sastav osnovan 1989. u Sarajevu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Regina (bosanskohercegovački rock sastav) · Vidi više »
Rijeka bez imena
"Rijeka bez imena" pjesma je koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2007. u Helsinkiju, a izvodila ju je Marija Šestić.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Rijeka bez imena · Vidi više »
Seid Memić Vajta
Seid Memić Vajta (Travnik, 8. ožujka 1950.), bosanskohercegovački pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Seid Memić Vajta · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Srbija · Vidi više »
Vukašin Brajić
Vukašin (Wookee) Brajić (rođen 9. veljače 1984.) mladi je pop-rock glazbenik koji je postao poznat široj javnosti tijekom sudjelovanja u reality showu Operacija trijumf 2008/2009, koji se emitirao preko šest nacionalnih televizijskih mreža u pet država (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija), gdje je osvojio drugo mjesto.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Vukašin Brajić · Vidi više »
Zdravko Čolić
Zdravko Čolić (Sarajevo, 30. svibnja 1951.), bosanskohercegovački je pjevač zabavne glazbe i svojedobno najveća jugoslavenska pop-zvijezda.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i Zdravko Čolić · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i 1964. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije i 1993. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bosna i Hercegovina na Eurosongu.
