Brže od pregledniku!
31 odnosi: Životinje, Buhe, Carl Linné, Drava, Dunav, Gnijezdo, Grlo, Hrvatska, Jesen, Jug, Kolonija, Lastavica, Lastavice, Latinski jezik, Mura, Obala, Par, Perje, Proljeće, Prostor, Prsa, Ptice, Rijeka (vodotok), Sava, Spol, Svijet, Svitkovci, Trbuh, Vodotok, Vrapčarke, 1758..
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Bregunica i Životinje · Vidi više »
Buhe
Buhe (Siphonaptera) su mali (duge 1,5 do 3 mm), pokretni, najčešće tamno obojeni, beskrilni kukci koji posjeduju cjevčicu na usnom aparatu prilagođenu sisanju krvi domaćina.
Novi!!: Bregunica i Buhe · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Bregunica i Carl Linné · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Bregunica i Drava · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Bregunica i Dunav · Vidi više »
Gnijezdo
Gnijezdo Gnijezdo, ptičja nastamba od grančica, lišća, blata i drugog materijala koja služi za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.
Novi!!: Bregunica i Gnijezdo · Vidi više »
Grlo
Grlo Grlo (lat. gula) je organ koji spada pod dišni sustav.
Novi!!: Bregunica i Grlo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bregunica i Hrvatska · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Bregunica i Jesen · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Bregunica i Jug · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Bregunica i Kolonija · Vidi više »
Lastavica
Lastavica ili lastavica pokućarka je vrsta ptica selica iz porodice lastavica (red vrapčarki).
Novi!!: Bregunica i Lastavica · Vidi više »
Lastavice
Lastavice (lat. Hirundinidae) su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).
Novi!!: Bregunica i Lastavice · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bregunica i Latinski jezik · Vidi više »
Mura
Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.
Novi!!: Bregunica i Mura · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Bregunica i Obala · Vidi više »
Par
Par ili ParosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Bregunica i Par · Vidi više »
Perje
Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.
Novi!!: Bregunica i Perje · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Bregunica i Proljeće · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Bregunica i Prostor · Vidi više »
Prsa
Ljudska prsa. Prsa (rjeđe prsište) su prednji dio tijela od vrata do trbuha u kojem su smješteni srce i pluća.
Novi!!: Bregunica i Prsa · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Bregunica i Ptice · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Bregunica i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Bregunica i Sava · Vidi više »
Spol
Spol u biologiji predstavlja ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju mužjak i ženka, odnosno kod ljudi dječak i muškarac od djevojčice i žene.
Novi!!: Bregunica i Spol · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Bregunica i Svijet · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Bregunica i Svitkovci · Vidi više »
Trbuh
Trbuh vitkog muškarca Trbuh ili abdomen je dio tijela između pluća i zdjelice.
Novi!!: Bregunica i Trbuh · Vidi više »
Vodotok
Rijeka Amazona u Brazilu. Vodotok je naziv za korito, kojim teku vode tekućice, preko čvrste podloge.
Novi!!: Bregunica i Vodotok · Vidi više »
Vrapčarke
Vrapčarke (lat. Passeriformes) su s oko 5400 vrsta najveći red u razredu ptica.
Novi!!: Bregunica i Vrapčarke · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Bregunica i 1758. · Vidi više »
