Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Brod Moravice i Hrvatska · Vidi više »

Kavrani

Kavrani je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Brod Moravice i Kavrani · Vidi više »

Klepeće Selo

Klepeće Selo je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Klepeće Selo · Vidi više »

Kocijani

Kocijani su pogranično naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Kocijani · Vidi više »

Lokvica

Lokvica je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Lokvica · Vidi više »

Maklen (Brod Moravice)

Maklen je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Maklen (Brod Moravice) · Vidi više »

Male Drage

Male Drage su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Male Drage · Vidi više »

Matija Legović

Legović na Svjetskom prvenstvu 2023. Matija Legović (Brod Moravice, 15. studenoga 2005.), hrvatski je biatlonac.

Novi!!: Brod Moravice i Matija Legović · Vidi više »

Moravička Sela

Moravička Sela su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Moravička Sela · Vidi više »

Naglići

Naglići su pogranično naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Naglići · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Brod Moravice i Nijemci · Vidi više »

Nove Hiže

Nove Hiže je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Brod Moravice i Nove Hiže · Vidi više »

Novi Lazi

Novi Lazi su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Novi Lazi · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: Brod Moravice i Novi list · Vidi više »

Pauci (Brod Moravice)

Pauci je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Brod Moravice i Pauci (Brod Moravice) · Vidi više »

Planica (Brod Moravice)

Planica je pogranično naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Planica (Brod Moravice) · Vidi više »

Podgorani

Podgorani su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Podgorani · Vidi više »

Podstene (Brod Moravice)

Podstene je naselje u općini Brod Moravice, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Brod Moravice i Podstene (Brod Moravice) · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Novi!!: Brod Moravice i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Razdrto

Razdrto je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Razdrto · Vidi više »

Riječka nadbiskupija

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Novi!!: Brod Moravice i Riječka nadbiskupija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Brod Moravice i Slovenci · Vidi više »

Smišljak (Brod Moravice)

Smišljak je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Brod Moravice i Smišljak (Brod Moravice) · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Brod Moravice i Srbi · Vidi više »

Stari Lazi

Stari Lazi su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Stari Lazi · Vidi više »

Velike Drage

Vele Drage su naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Velike Drage · Vidi više »

Zahrt

Zahrt je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Zahrt · Vidi više »

Završje (Brod Moravice)

Završje je naselje u Hrvatskoj, nalazi se u općini Brod Moravice u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Brod Moravice i Završje (Brod Moravice) · Vidi više »

Zavrh (Brod Moravice)

Zavrh je naselje u Hrvatskoj u općini Brod Moravice.

Novi!!: Brod Moravice i Zavrh (Brod Moravice) · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Brod Moravice i 1893. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Brod Moravice i 1993. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Brod Moravice i 2001. · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

Brod Moravice

Jezici