Brže od pregledniku!
68 odnosi: Šarok, Šikloš, Šumberak, Češka, Bačka eparhija, Baja, Batanja, Borjat, Breme, Budim, Budimpešta, Crkva, Dalj, Deska, Despot, Drugi svjetski rat, Eger, Egyházaskozár, Eparhija, Episkop (pravoslavlje), Hrvatska, Iločac, Ivándárda, Jugoslavija (razdvojba), Jura (Mađarska), Kapela, Komoran, Kovin (Kovinski kotar, Mađarska), Kraljevina Jugoslavija, Lančug, Lipovo, Litoba, Lovra, Mađarska, Madžarboja, Majša, Manastir, Medina, Metropolit, Miškolc, Mohač, Novi Sad, Optanti, Osječkopoljska i baranjska eparhija, Ostrogon, Pečuh, Pečvar, Pentela, Pravoslavna crkva, Prvi svjetski rat, ..., Santovo, Sečuv, Segedin, Senandrija, Sentivan (Čongradska županija, Mađarska), Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Simeon, Sirik, Srbi, Stefan Stratimirović, Stolni Biograd, Svećenik, Titoš, Vašrelj, Veliki Budmir, Vemen, Viktor, Viljan. Proširite indeks (18 više) »
Šarok
Šarok Proslava žetve i natjecanje konjskih zaprega, 10.
Novi!!: Budimska eparhija i Šarok · Vidi više »
Šikloš
Šikloš (mađ. Siklós, srp. Шиклош) je grad u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Šikloš · Vidi više »
Šumberak
Šumberak ili Šumbrig, Pripremamo se za obilježavanje 35.
Novi!!: Budimska eparhija i Šumberak · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Budimska eparhija i Češka · Vidi više »
Bačka eparhija
Bačka eparhija (Bačka srpska pravoslavna eparhija) ili Eparhija bačka crkvena je oblast koja danas obuhvaća samo Bačku, ali je do 1991.
Novi!!: Budimska eparhija i Bačka eparhija · Vidi više »
Baja
Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Baja · Vidi više »
Batanja
Batanja (mađ. Battonya)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Budimska eparhija i Batanja · Vidi više »
Borjat
Borjat (mađ. Borjád) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Borjat · Vidi više »
Breme
* breme, teret kojeg je teško nositi.
Novi!!: Budimska eparhija i Breme · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Budimska eparhija i Budim · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Budimska eparhija i Budimpešta · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Budimska eparhija i Crkva · Vidi više »
Dalj
Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Novi!!: Budimska eparhija i Dalj · Vidi više »
Deska
klasicistički dvorac obitelji Gerliczy iz 1884. godine. Deska (mađ. Deszk)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Budimska eparhija i Deska · Vidi više »
Despot
*Despot (dvorska titula), bizantska dvorska titula.
Novi!!: Budimska eparhija i Despot · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Budimska eparhija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Eger
Eger može značiti.
Novi!!: Budimska eparhija i Eger · Vidi više »
Egyházaskozár
Egyházaskozár (nje. Ratskoslar) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Egyházaskozár · Vidi više »
Eparhija
Eparhija (grč.: namjesništvo, pokrajina) može značiti.
Novi!!: Budimska eparhija i Eparhija · Vidi više »
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Novi!!: Budimska eparhija i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Budimska eparhija i Hrvatska · Vidi više »
Iločac
Iločac Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Illocska) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Iločac · Vidi više »
Ivándárda
Ivándárda je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Ivándárda · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Budimska eparhija i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Jura (Mađarska)
Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Jura (Mađarska) · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Budimska eparhija i Kapela · Vidi više »
Komoran
Komoran odnosno Kuomaran (mađ. Komárom)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Budimska eparhija i Komoran · Vidi više »
Kovin (Kovinski kotar, Mađarska)
Kovin Prvo mjesto na međunarodnome nogometnom turniru (mađ. Ráckeve, st. srp. Горњи Ковин, Мали Ковин, Српски Ковин, nje. Ratzenmarkt) je gradić u sjevernoj središnjoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Kovin (Kovinski kotar, Mađarska) · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Budimska eparhija i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Lančug
Lančug Forum Hrvata mohačke mikroregije, 6.
Novi!!: Budimska eparhija i Lančug · Vidi više »
Lipovo
Lipovo (mađ. Lippó, nje. Lippwar) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Lipovo · Vidi više »
Litoba
Litoba (mađ. Liptód) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Litoba · Vidi više »
Lovra
Lovra (mađ. Lórév, srpski: Ловра) je općina u Peštanskoj županiji u Mađarskoj, na Čepeljskom otoku, 50 km južno od Budimpešte.
Novi!!: Budimska eparhija i Lovra · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Budimska eparhija i Mađarska · Vidi više »
Madžarboja
Srpska crkva u Madžarboji. Madžarboja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, ili Mađarbolj (mađ. Magyarbóly, nje. Ungarischbohl, srp.: Mađarboja) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Madžarboja · Vidi više »
Majša
Srpska pravoslavna crkva u Majši Majša ili Majiš (mađ. Majs, srp. Мајиш) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Majša · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Budimska eparhija i Manastir · Vidi više »
Medina
Medina Medina (المدينة المنورة), grad u Saudijskoj Arabiji.
Novi!!: Budimska eparhija i Medina · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Budimska eparhija i Metropolit · Vidi više »
Miškolc
Miškolc, Vijesti - Korčula, str.
Novi!!: Budimska eparhija i Miškolc · Vidi više »
Mohač
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Novi!!: Budimska eparhija i Mohač · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Budimska eparhija i Novi Sad · Vidi više »
Optanti
Optanti su osobe koja kod promjene suvereniteta nad određenim teritorijem biraju državljanstvo one države koja je ranije imala vlast nad tim područjem (država prednik), umjesto da bude državljanin države koja prema novom stanju ima vlast na tom teritoriju (država sljednik).
Novi!!: Budimska eparhija i Optanti · Vidi više »
Osječkopoljska i baranjska eparhija
Osječkopoljska i baranjska eparhija, eparhija Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Osječkopoljska i baranjska eparhija · Vidi više »
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Novi!!: Budimska eparhija i Ostrogon · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Budimska eparhija i Pečuh · Vidi više »
Pečvar
Pečvar. Stara tvrđava, izvorno sagrađena kao samostan sv. Benedikta. Pečvar (mađ. Pécsvárad, nje.Fünfkirchenwardein, Petschwar) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Pečvar · Vidi više »
Pentela
Pentela, Pantelja, Pantelija, Pantela, Pantelin, Pentalja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Dunaújváros, nekad Dunapentele, 1951. – 1961. Sztálinváros) je grad u Mađarskoj, u Srednjem Podunavlju, u Biloj županiji.
Novi!!: Budimska eparhija i Pentela · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Budimska eparhija i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Budimska eparhija i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Santovo
Santovo (mađ. Hercegszántó)Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Budimska eparhija i Santovo · Vidi više »
Sečuv
Sečuv Sečuv, Sečuj ili Sečuh (mađ. Dunaszekcső, nje. Seetsche, Retschingen) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Sečuv · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Segedin · Vidi više »
Senandrija
Senandrija, Sendrija ili Sendra (mađ. Szentendre, nje. Sankt Andrä, slovački: Svätý Ondrej, srednji lat.: Sankt Andrae, srp.: Сентандреја), gradić je u Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Senandrija · Vidi više »
Sentivan (Čongradska županija, Mađarska)
Sentivan (mađ. Újszentiván,Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005. srp. Нови Сентиван) je pogranično selo na jugoistoku Mađarske.
Novi!!: Budimska eparhija i Sentivan (Čongradska županija, Mađarska) · Vidi više »
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Budimska eparhija i Simeon · Vidi više »
Sirik
bitci kod Sirika iz mađarske rata za neovisnost 1848./49. Sirik (mađ. Szőreg)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Budimska eparhija i Sirik · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Budimska eparhija i Srbi · Vidi više »
Stefan Stratimirović
Stefan Stratimirović, srp. Стефан Стратимировић, (27. prosinca 1757. – 1836.) je bio karlovački metropolit od 1790. do 1836. godine.
Novi!!: Budimska eparhija i Stefan Stratimirović · Vidi više »
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Novi!!: Budimska eparhija i Stolni Biograd · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Budimska eparhija i Svećenik · Vidi više »
Titoš
Titoš Marko Samardžija: Asimilacija i jezična raznolikost Hrvata u Mađarskoj, str.
Novi!!: Budimska eparhija i Titoš · Vidi više »
Vašrelj
Ploča s imenom Vašrelja napisanim staromađarskim pismom. Vašarelj, Vašrelj (mađ. Hódmezővásárhely)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Budimska eparhija i Vašrelj · Vidi više »
Veliki Budmir
Veliki Budmir (mađ. Nagybudmér, nje. Großbuttmer) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Veliki Budmir · Vidi više »
Vemen
Vemen Kulturni i gastronomski festival Ovca i ovčji rep u Orašju u Vršendi, 24.
Novi!!: Budimska eparhija i Vemen · Vidi više »
Viktor
Viktor ili Victor je muško ime, koje se koristi stoljećima u raznim kulturama i dijelovima svijeta.
Novi!!: Budimska eparhija i Viktor · Vidi više »
Viljan
Zračni snimak. Viljan, Biljan ili Vilanje Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Villány, nje. Willand, Wieland, srp. Вилањ) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Budimska eparhija i Viljan · Vidi više »
