Brže od pregledniku!
108 odnosi: Arena Centar, Australija, Šibenik, Švicarska, Češka, České Budějovice, Bamberg, Berlin, Bielefeld, Bihać, Bonn, Bosna i Hercegovina, Bremen, Chemnitz, Cinemax, Cineplexx, CineStar, Düsseldorf, Dionica, Dortmund, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Emden, Erfurt, Erlangen, Frankfurt na Majni, Fulda, Greifswald, Hagen, Hrvatska, Hrvatski jezik, IMAX, Ingolstadt, Jena, Jihlava, Joker Split, Karlsruhe, Kassel, Kino, Konstanz, Lübeck, Leipzig, Liberec, Ludwigshafen, Mainz, Mall of Split, Mepas, Mladá Boleslav, Mostar, Njemačka, ..., Njemačka Demokratska Republika, Oberhausen, Opava, Osijek, Osnabrück, Ostrava, Pardubice, Plzeň, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Portanova (Osijek), Prag, Pula, Rijeka, Rostock, Saarbrücken, Sjedinjene Američke Države, Slavonski Brod, Split, Srbija, Stralsund, Tower Centar Rijeka, Tuzla, Varaždin, Villingen-Schwenningen, Vukovar, Weimar, Wismar, Zadar, Zagreb, 1. kolovoza, 11. travnja, 12. svibnja, 14. travnja, 18. prosinca, 19. veljače, 1948., 2. prosinca, 20. listopada, 2001., 2003., 2005., 2007., 2008., 2010., 2011., 2012., 2013., 2017., 2018., 2022., 22. prosinca, 22. veljače, 23. siječnja, 24. ožujka, 24. prosinca, 31. svibnja, 4. studenoga, 8. studenoga. Proširite indeks (58 više) »
Arena Centar
Arena Centar je najveći trgovački centar u Zagrebu koji se prostire na 175 000 četvornih metara bruto razvijene površine s ukupnom površinom za iznajmljivanje od oko 60 000 kvadratnih metara.
Novi!!: CineStar i Arena Centar · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: CineStar i Australija · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: CineStar i Šibenik · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: CineStar i Švicarska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: CineStar i Češka · Vidi više »
České Budějovice
České Budějovice (njem. Böhmisch Budweis) su grad na jugu Češke s 94.653 stanovnika.
Novi!!: CineStar i České Budějovice · Vidi više »
Bamberg
Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu.
Novi!!: CineStar i Bamberg · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: CineStar i Berlin · Vidi više »
Bielefeld
Bielefeld je grad u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: CineStar i Bielefeld · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: CineStar i Bihać · Vidi više »
Bonn
Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: CineStar i Bonn · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: CineStar i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: CineStar i Bremen · Vidi više »
Chemnitz
Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.
Novi!!: CineStar i Chemnitz · Vidi više »
Cinemax
Cinemax je filmski premium kanal.
Novi!!: CineStar i Cinemax · Vidi više »
Cineplexx
Cineplexx je kinoprikazivač koji ima sjedište u Austriji.
Novi!!: CineStar i Cineplexx · Vidi više »
CineStar
CineStar je kinooperater u Njemačkoj.
Novi!!: CineStar i CineStar · Vidi više »
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: CineStar i Düsseldorf · Vidi više »
Dionica
Dionica je u području financijskih tržišta jedinica posjedovanja udjela u investicijskim fondovima, komanditnim društvima ili nekretninskim investicijskih fondovima.
Novi!!: CineStar i Dionica · Vidi više »
Dortmund
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: CineStar i Dortmund · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: CineStar i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: CineStar i Dubrovnik · Vidi više »
Emden
Emden je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj, blizu granice s Nizozemskom.
Novi!!: CineStar i Emden · Vidi više »
Erfurt
Erfurt je glavni grad pokrajine Tiringije, u središnjem dijelu Njemačke.
Novi!!: CineStar i Erfurt · Vidi više »
Erlangen
Erlangen grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: CineStar i Erlangen · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: CineStar i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Fulda
Njemačka.
Novi!!: CineStar i Fulda · Vidi više »
Greifswald
Greifswald (njem. Greif.
Novi!!: CineStar i Greifswald · Vidi više »
Hagen
Hagen je 41.
Novi!!: CineStar i Hagen · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: CineStar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: CineStar i Hrvatski jezik · Vidi više »
IMAX
Logo IMAX-a IMAX (akronim od Image MAXimum) je filmski format i skup standarda kino-projekcije koje je razvila i nad kojima ima industrijsko vlasništvo kanadska tvrtka IMAX Corporation.
Novi!!: CineStar i IMAX · Vidi više »
Ingolstadt
Ingolstadt (bavarski: Inglståd, latinski: Auripolis) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: CineStar i Ingolstadt · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: CineStar i Jena · Vidi više »
Jihlava
Jihlava je grad u Češkoj Republici na granici povijesnih pokrajina Češke i Moravske i glavni grad pokrajine Vysočina.
Novi!!: CineStar i Jihlava · Vidi više »
Joker Split
Trgovački centar Joker (puni naziv Joker d.o.o.) je trgovački centar u gradu Splitu na adresi Put Brodarice 6.
Novi!!: CineStar i Joker Split · Vidi više »
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Novi!!: CineStar i Karlsruhe · Vidi više »
Kassel
Kassel je sa 193.803 stanovnika treći po veličini grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessenu, iza Frankfurta na Majni i Wiesbadena.
Novi!!: CineStar i Kassel · Vidi više »
Kino
Kino Urania u Osijeku. Kino (slikokaz) je prostor u kojem se prikazuju filmovi.
Novi!!: CineStar i Kino · Vidi više »
Konstanz
Konstanz (fr. i en.: Constance, tal.: Costanza) njemački je grad u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, te najveći grad na Bodenskom jezeru i središte okruga Konstanz.
Novi!!: CineStar i Konstanz · Vidi više »
Lübeck
(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: CineStar i Lübeck · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: CineStar i Leipzig · Vidi više »
Liberec
Liberec (njem. Reichenberg) grad je na sjeveru Češke blizu tromeđe Češke, Njemačke i Poljske.
Novi!!: CineStar i Liberec · Vidi više »
Ludwigshafen
Ludwigshafen je grad u Njemačkoj.
Novi!!: CineStar i Ludwigshafen · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: CineStar i Mainz · Vidi više »
Mall of Split
Mall of Split je trgovački centar na predjelu Dragovodama na Mejašima u gradu Splitu na adresi Ulica Josipa Jovića 93.
Novi!!: CineStar i Mall of Split · Vidi više »
Mepas
Mepas d.o.o. je širokobriješka tvrtka koju je 1989. godine osnovao bosanskohercegovački poduzetnik Mirko Grbešić.
Novi!!: CineStar i Mepas · Vidi više »
Mladá Boleslav
Mladá Boleslav je grad u Srednjočeškom kraju u Češkoj.
Novi!!: CineStar i Mladá Boleslav · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: CineStar i Mostar · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: CineStar i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: CineStar i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Oberhausen
Oberhausen je grad u Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: CineStar i Oberhausen · Vidi više »
Opava
Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.
Novi!!: CineStar i Opava · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: CineStar i Osijek · Vidi više »
Osnabrück
Osnabrück je grad u Donjoj Saskoj (Niedersachsen), Njemačka.
Novi!!: CineStar i Osnabrück · Vidi više »
Ostrava
Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.
Novi!!: CineStar i Ostrava · Vidi više »
Pardubice
Pardubice (njem. Pardubitz) grad su u Češkoj na rijeci Labi.
Novi!!: CineStar i Pardubice · Vidi više »
Plzeň
Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 170.936 stanovnika.
Novi!!: CineStar i Plzeň · Vidi više »
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.
Novi!!: CineStar i Ponovno ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Portanova (Osijek)
Portanova je najveći trgovački centar u istočnom dijelu Hrvatske smješten na zapadnom ulazu u grad Osijek.
Novi!!: CineStar i Portanova (Osijek) · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: CineStar i Prag · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: CineStar i Pula · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: CineStar i Rijeka · Vidi više »
Rostock
Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Novi!!: CineStar i Rostock · Vidi više »
Saarbrücken
Saarbrücken (luks. Saarbrécken, fran. Sarrebruck) je grad u Njemačkoj i glavni grad njemačke savezne pokrajine Saarland.
Novi!!: CineStar i Saarbrücken · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: CineStar i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: CineStar i Slavonski Brod · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: CineStar i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: CineStar i Srbija · Vidi više »
Stralsund
Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.
Novi!!: CineStar i Stralsund · Vidi više »
Tower Centar Rijeka
Tower Center Rijeka je poslovno-stambeni neboder i višenamjenski trgovački centar u Rijeci.
Novi!!: CineStar i Tower Centar Rijeka · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: CineStar i Tuzla · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: CineStar i Varaždin · Vidi više »
Villingen-Schwenningen
Villingen-Schwenningen je grad u Schwarzwaldu, u pokrajini Baden-Württemberg, 100 km od Stuttgarta.
Novi!!: CineStar i Villingen-Schwenningen · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: CineStar i Vukovar · Vidi više »
Weimar
Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.
Novi!!: CineStar i Weimar · Vidi više »
Wismar
Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka.
Novi!!: CineStar i Wismar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: CineStar i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: CineStar i Zagreb · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: CineStar i 1. kolovoza · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: CineStar i 11. travnja · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: CineStar i 12. svibnja · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: CineStar i 14. travnja · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: CineStar i 18. prosinca · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: CineStar i 19. veljače · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: CineStar i 1948. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: CineStar i 2. prosinca · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: CineStar i 20. listopada · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: CineStar i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: CineStar i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: CineStar i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: CineStar i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: CineStar i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: CineStar i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: CineStar i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: CineStar i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: CineStar i 2013. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: CineStar i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: CineStar i 2018. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: CineStar i 2022. · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: CineStar i 22. prosinca · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: CineStar i 22. veljače · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: CineStar i 23. siječnja · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: CineStar i 24. ožujka · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: CineStar i 24. prosinca · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: CineStar i 31. svibnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: CineStar i 4. studenoga · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: CineStar i 8. studenoga · Vidi više »
