Brže od pregledniku!
24 odnosi: Antun Pustinjak, Austro-Ugarska, Barokno kiparstvo, Bazilika, Benediktinci, Dalmacija, Drugi svjetski rat, Elizabeta Kotromanić, Hrvatska, Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću, Kartular Sv. Krševana u Zadru, Katolička Crkva, Licej, Pilastar, Romanička arhitektura, Samostan, Sveta Stošija, Svetac zaštitnik, Sveti Krševan, Sveti starac Šimun, Zadar, Zadarska katedrala, Zadarska nadbiskupija, Zvonik.
Antun Pustinjak
Sveti Antun Pustinjak (sv. Antun Opat, sv. Antun Veliki; Herakleopolis Magna, oko 251. – Monte Colzim, 17. siječnja 356.), svetac u istočnoj i zapadnoj Crkvi.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Antun Pustinjak · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Austro-Ugarska · Vidi više »
Barokno kiparstvo
U Baroku se kipovi odlikuju bujnom voluminoznošću tijela i uznemirenim draperijama, pokrenutošću i snagom izraženom u kompoziciji, te dubokom modelacijom zbog čega se pojavljuju snažni kontrasti svjetlosti (na ispupčenim dijelovima) i sjene (u dubokim utorima).
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Barokno kiparstvo · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Bazilika · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Benediktinci · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Dalmacija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Elizabeta Kotromanić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću
Francuska vlast u Hrvatskoj započela je 1806.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »
Kartular Sv. Krševana u Zadru
Kartular samostana Sv.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Kartular Sv. Krševana u Zadru · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Katolička Crkva · Vidi više »
Licej
Licej ili Liceum (grč.:Λύκειον, Likejon) bila je filozofska škola u antičkoj Ateni, koju su utemeljili Aristotel i peripatetici.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Licej · Vidi više »
Pilastar
Monzi Pilastar (engleski: pilaster od talijanskog: pilastro, francuski: pilastre, talijanski: parasta, pilastro ili lasena) je plitka vertikalna istaka na zidu, pretežito dekorativne funkcije, pa se zbog toga razlikuje od potpornja koji ima nosivu funkciju.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Pilastar · Vidi više »
Romanička arhitektura
kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Romanička arhitektura · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Samostan · Vidi više »
Sveta Stošija
Sveta Stošija ili Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće - Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Sveta Stošija · Vidi više »
Svetac zaštitnik
hrvatskog naroda itd. Svetac zaštitnik je svaki svetac za kojega se vjeruje da ima posebnu naklonost prema određenoj grupi ili zajednici.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Svetac zaštitnik · Vidi više »
Sveti Krševan
Sveti Krševan ili Krizogon (lat. Chrysogonus, † 4. stoljeće), svetac i mučenik Rimokatoličke Crkve i pravoslavnih crkava.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Sveti Krševan · Vidi više »
Sveti starac Šimun
Sveti starac Šimun ili Šimun Pravednik, Šimun Bogoprimac (grčki: Συμεών) je "pravedan i pobožan" čovjek iz Jeruzalema koji je, prema Evanđelju po Luki (Lk, 2,25-35), susreo Mariju, Josipa i Isusa dok su ulazili u Hram, kako bi ispunili prikazali Isusa u Hramu.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Sveti starac Šimun · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Zadar · Vidi više »
Zadarska katedrala
250px Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Zadarska katedrala · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Crkva sv. Krševana u Zadru i Zvonik · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Samostan sv. Krševana u Zadru.
