Brže od pregledniku!
147 odnosi: Akvileja, Aleksandar I., Aleksandar II., Aleksandar III., papa, Anastazije, Anastazije IV., Andrija I., Andrija II., Ante Sorić, Antika, Apostolska administratura, Arbanasi, Šibenik, Škrinja sv. Šimuna, Želimir Puljić, Basel, Bazilije II., Benedikt XVI., Biskup, Biskupija, Bizant, Carigrad, Caritas Internationalis, Crkva sv. Donata u Zadru, Dmitar Zvonimir, Donat, Elizabeta Kotromanić, Franjo, Generalni vikar, Grgur I., Grgur Ninski, Hrvatska, Hrvatski jezik, Iliri, Ivan, Ivan Botono, Ivan I., Ivan II., Ivan Prenđa, Ivan XXIII., Jakov, Josip Godeassi, Josip Grgur Scotti, Kardinal, Katolička Crkva, Kršćanstvo, Križarska opsada Zadra, Latinski jezik, Lav X., Lav XII., ..., Locum Beati Petri, Ludovik I. Anžuvinac, Marijan Oblak, Matej Karaman, Mihovil Pušić, Milan Zgrablić, Milano, Mletačka Republika, Nadbiskupija, Nadbiskupsko sjemenište Zmajević, Zadar, Ninska biskupija, Ožujak, Olib, Papa, Papinska bula, Pavao I., Pavao II., Petar, Petar I., Petar II., Petar III., Petar Krešimir IV., Pio IV., Pio X., Rapalski ugovor, Rimsko Carstvo, Salona, Savezničko bombardiranje Zadra, Splitsko-makarska nadbiskupija, Stjepan I., Stjepan II., Sveta Stošija, Sveta Stolica, Sveti Šimun, Sveti Marko, Sveti starac Šimun, Ugljan, Urban VIII., Venecija, Vicko Zmajević, Vizitator, Zadar, Zadarska katedrala, Zadarska nadbiskupija, 1. ožujka, 1. svibnja, 11. travnja, 1154., 1155., 1177., 1202., 1285., 1291., 13. ožujka, 1312., 1320., 1380., 1396., 1433., 1530., 1533., 1579., 1632., 17. listopada, 1713., 1718., 1725., 1746., 1748., 1813., 1823., 1828., 1843., 1863., 1891., 1910., 1920., 1932., 1943., 1944., 1948., 1990., 2004., 2010., 2023., 22. srpnja, 27. svibnja, 3. stoljeće, 30. travnja, 381., 390., 530., 532., 590., 604., 925., 928.. Proširite indeks (97 više) »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Akvileja · Vidi više »
Aleksandar I.
* Aleksandar I., papa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Aleksandar I. · Vidi više »
Aleksandar II.
* Aleksandar II., papa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Aleksandar II. · Vidi više »
Aleksandar III., papa
Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Aleksandar III., papa · Vidi više »
Anastazije
*Anastazije I.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Anastazije · Vidi više »
Anastazije IV.
Anastazije IV., papa od 8. srpnja 1153. do 3. prosinca 1154. godine.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Anastazije IV. · Vidi više »
Andrija I.
Andrija I. (mađ. I. András) (?, oko 1015. – Zirc, prije 6. prosinca 1060.), ugarski kralj od 1046. do 1060. godine iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Andrija I. · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Andrija II. · Vidi više »
Ante Sorić
Ante Martin Sorić (Preko, 9. veljače 1929. – Zagreb, 15. listopada 2014.), hrvatski galerist, saborski zastupnik, dugogodišnji voditelj negdašnjega Muzejskog prostora, današnjih Klovićevih dvora, jedan od najpoduzetnijih hrvatskih kulturnih djelatnika.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ante Sorić · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Antika · Vidi više »
Apostolska administratura
Apostolska administratura je crkvena upravna jedinica.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Apostolska administratura · Vidi više »
Arbanasi
Arbanasi (albanski Arbneshi, talijanski Borgo Erizzo) su naselje u jugoistočnom dijelu zadarskog poluotoka, dio Zadra.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Arbanasi · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Šibenik · Vidi više »
Škrinja sv. Šimuna
Današnji izgled glavnog oltara crkve sv. Šimuna u Zadru Unutrašnjost crkve sv. Šimuna Original škrinje u Zadru - pogled sa stražnje strane oltara Kameni natpis na latinskom jeziku ispod originalne škrinje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Prizori na škrinji s prednje strane Reljefno iskucan natpis s umjetnikovim potpisom Škrinja sv.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Škrinja sv. Šimuna · Vidi više »
Želimir Puljić
mons.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Želimir Puljić · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Basel · Vidi više »
Bazilije II.
Bazilije II.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Bazilije II. · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Benedikt XVI. · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Biskupija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Bizant · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Carigrad · Vidi više »
Caritas Internationalis
Caritas Internationalis je krovna organizacija koja okuplja i potpomaže rad svih nacionalnih Caritasa, njih 164, katoličkih humanitarnih ustanova koje djeluju u više od dvjesto država na svim kontinentima.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Caritas Internationalis · Vidi više »
Crkva sv. Donata u Zadru
katedrale Sv. Stošije u pozadini. Istočne apside crkve sv. Donata. Crkva sv.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Crkva sv. Donata u Zadru · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Donat
* Donat Zadarski, svetac.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Donat · Vidi više »
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Elizabeta Kotromanić · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Franjo · Vidi više »
Generalni vikar
Generalni vikar (lat. vicarius generalis) je služba unutar Katoličke Crkve (v. hijerarhija Katoličke crkve).
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Generalni vikar · Vidi više »
Grgur I.
Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Grgur I. · Vidi više »
Grgur Ninski
Kip biskupa Grgura Ninskog u Splitu, kojeg je izradio Ivan Meštrović Grgur Ninski bio je kancelar hrvatskog kraljevskog dvora i jedan od najznačajnijih ninskih biskupa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Grgur Ninski · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Iliri · Vidi više »
Ivan
* Ivan (ime), muško ime Vladari.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ivan · Vidi više »
Ivan Botono
Ivan Botono, zadarski biskup od 1320. do 1332. godine.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ivan Botono · Vidi više »
Ivan I.
* Ivan I., papa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ivan I. · Vidi više »
Ivan II.
* Ivan II. Smilo Bohemus (1386. – 1394.).
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ivan II. · Vidi više »
Ivan Prenđa
Mons.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ivan Prenđa · Vidi više »
Ivan XXIII.
Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ivan XXIII. · Vidi više »
Jakov
* Jakov Zebedejev (stariji), apostol.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Jakov · Vidi više »
Josip Godeassi
Josip Godeassi (tal. Giuseppe Godeassi) (Medea, Furlanija, 31. kolovoza 1788. – Zadar, 5. rujna 1861.), talijanski svećenik, splitsko-makarski biskup (1840. – 1843.) i zadarski nadbiskup i metropolit (1843. – 1861.). Gimnaziju je završio u Goriziji, a studij bogoslovnih nauka u Udinama.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Josip Godeassi · Vidi više »
Josip Grgur Scotti
Josip Grgur Scotti (Kaštel Stari, 11. ožujka 1732. – 1. siječnja 1817.), ninski biskup i zadarski nadbiskup.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Josip Grgur Scotti · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Kardinal · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Katolička Crkva · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Kršćanstvo · Vidi više »
Križarska opsada Zadra
Križarska opsada i osvajanje Zadra događaj je koji se zbio 1202. godine, na početku Četvrtog križarskog rata koji je rezultirao osvajanjem Zadra i Carigrada.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Križarska opsada Zadra · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Latinski jezik · Vidi više »
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Lav X. · Vidi više »
Lav XII.
Lav XII. lat.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Lav XII. · Vidi više »
Locum Beati Petri
Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Locum Beati Petri · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Marijan Oblak
Mons.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Marijan Oblak · Vidi više »
Matej Karaman
Matej Karaman (Split, 6. lipnja 1700. – Zadar, 7. svibnja 1771.) bio je hrvatski pisac, osorski biskup i zadarski nadbiskup.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Matej Karaman · Vidi više »
Mihovil Pušić
Poprsje u Hvaru Mons.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Mihovil Pušić · Vidi više »
Milan Zgrablić
msgr.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Milan Zgrablić · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Milano · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Mletačka Republika · Vidi više »
Nadbiskupija
Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Nadbiskupija · Vidi više »
Nadbiskupsko sjemenište Zmajević, Zadar
Sjemenište Zmajević u Zadru Nadbiskupsko sjemenište Zmajević, rimokatoličko sjemenište u Zadru na Trgu sv.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Nadbiskupsko sjemenište Zmajević, Zadar · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ninska biskupija · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ožujak · Vidi više »
Olib
Olib je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Olib · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Papa · Vidi više »
Papinska bula
bulom Papinska bula (lat. Bulla apostolica), svečana javna pisana papina okružnica.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Papinska bula · Vidi više »
Pavao I.
* Pavao I., papa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Pavao I. · Vidi više »
Pavao II.
Pavao II., papa od 30. kolovoza 1464. do 26. srpnja 1471. godine.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Pavao II. · Vidi više »
Petar
* Petar (ime), ime.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Petar · Vidi više »
Petar I.
* Petar I. Karađorđević, jugoslavenski kralj.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Petar I. · Vidi više »
Petar II.
* Petar II. Karađorđević, posljednji jugoslavenski kralj.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Petar II. · Vidi više »
Petar III.
Petar III.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Petar III. · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Pio IV.
Pio IV., lat. Pius PP.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Pio IV. · Vidi više »
Pio X.
Pio X. lat.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Pio X. · Vidi više »
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Rapalski ugovor · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Salona · Vidi više »
Savezničko bombardiranje Zadra
Pogled na Zadar u plamenu 1944. Zračno bombardiranje Zadra su provodile savezničke snage od studenog 1943. do listopada 1944. godine.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Savezničko bombardiranje Zadra · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Stjepan I.
* Stjepan I., zagrebački biskup (1215. – 1225.).
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Stjepan I. · Vidi više »
Stjepan II.
Stjepan II. može biti.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Stjepan II. · Vidi više »
Sveta Stošija
Sveta Stošija ili Sveta Anastazija (Rim, 3. stoljeće - Sirmium, 11. listopada 3. st.), kršćanska mučenica i svetica koja je umrla u Sirmiumu za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Sveta Stošija · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveti Šimun
* sveti Šimun Petar, apostol, prvi papa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Sveti Šimun · Vidi više »
Sveti Marko
Sveti Marko, evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Sveti Marko · Vidi više »
Sveti starac Šimun
Sveti starac Šimun ili Šimun Pravednik, Šimun Bogoprimac (grčki: Συμεών) je "pravedan i pobožan" čovjek iz Jeruzalema koji je, prema Evanđelju po Luki (Lk, 2,25-35), susreo Mariju, Josipa i Isusa dok su ulazili u Hram, kako bi ispunili prikazali Isusa u Hramu.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Sveti starac Šimun · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Ugljan · Vidi više »
Urban VIII.
Urban VIII., lat. Urbanus PP.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Urban VIII. · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Venecija · Vidi više »
Vicko Zmajević
Vicko Zmajević (Perast, 23. prosinca 1670. – Zadar, 1745.), hrvatski nadbiskup i političar.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Vicko Zmajević · Vidi više »
Vizitator
Vizitator (lat. visitator), službeni izaslanik odgovorne nadređene osobe u Crkvi, onaj koji vrši vizitaciju, osobito inspekciju crkvenih župa, pohoditelj crkvenih župa u ime biskupa ili pojedinih redovničkih provincija u ime vrhovnog poglavara.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Vizitator · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Zadar · Vidi više »
Zadarska katedrala
250px Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Zadarska katedrala · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1. ožujka · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1. svibnja · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 11. travnja · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1154. · Vidi više »
1155.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1155. · Vidi više »
1177.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1177. · Vidi više »
1202.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1202. · Vidi više »
1285.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1285. · Vidi više »
1291.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1291. · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 13. ožujka · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1312. · Vidi više »
1320.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1320. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1380. · Vidi više »
1396.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1396. · Vidi više »
1433.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1433. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1530. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1533. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1579. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1632. · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 17. listopada · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1713. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1718. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1725. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1746. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1748. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1813. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1823. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1828. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1843. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1863. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1891. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1910. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1920. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1932. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1948. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 1990. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 2004. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 2010. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 2023. · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 22. srpnja · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 27. svibnja · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 3. stoljeće · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 30. travnja · Vidi više »
381.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 381. · Vidi više »
390.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 390. · Vidi više »
530.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 530. · Vidi više »
532.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 532. · Vidi više »
590.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 590. · Vidi više »
604.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 604. · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 925. · Vidi više »
928.
Bez opisa.
Novi!!: Zadarska nadbiskupija i 928. · Vidi više »
