Brže od pregledniku!
60 odnosi: Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Ante Starčević (kipar), Anto Džeba, Austrija, Željko Džaja, Županija, Županija Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brnjići, Bunar (Dobretići, BiH), Carigrad, Davidovići, Daytonski sporazum, Dobretići, Donji Orašac, Federacija Bosne i Hercegovine, Franjevci, Gornji Orašac, Hrvatska, Jajce, Katoličanstvo, Korićani, Kričići-Jejići, Marko Dobretić, Melina (Dobretići, BiH), Mijatovići, Milaševci, Njemačka, Pavlovići (Dobretići, BiH), Pougarje, Prisika (Dobretići, BiH), Ranča, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratarstvo, Republika Srpska, Skender Vakuf, Slavko Šohaj, Slipčevići, Slovenija, Stećak, Stipo Ledić, Stočarstvo, Ugar (rijeka), Vitovlje Malo, Vlašić, Vlašićki sir, Vrhovine, Vukovići (Dobretići, BiH), Zapeće, ..., Zasavica (Dobretići, BiH), Zubovići (Dobretići, BiH), 1463., 1472., 1672., 17. stoljeće, 1773., 1852., 1991., 2013.. Proširite indeks (10 više) »
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Novi!!: Dobretići i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Ante Starčević (kipar)
Ante Starčević (Zagreb, 29. kolovoza 1933.Žarko Domljan, gl. ur., Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Sv. 2.: Novi – Ž, Zagreb: Leksikongrafski zavod Miroslava Krleže, 1996.,, str. 269. – Zagreb, 2. studenoga 2007.), bio je hrvatski kipar, grafičar, mozaičar, slikar, medaljer, plaketar, esejist, pjesnik, a pisao je i memoarsku prozu.
Novi!!: Dobretići i Ante Starčević (kipar) · Vidi više »
Anto Džeba
Anto Džeba (Dolina kraj Zavidovića, BIH, 25. veljače 1926.), hrvatski arhitekt i dizajner.
Novi!!: Dobretići i Anto Džeba · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Dobretići i Austrija · Vidi više »
Željko Džaja
Željko Džaja (Koprivnica, Kupres, 9. rujna 1904. – Banja Luka 17. lipnja 1973.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac i skupljač narodnoga blaga.
Novi!!: Dobretići i Željko Džaja · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Dobretići i Županija · Vidi više »
Županija Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dobretići i Županija Središnja Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dobretići i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Dobretići i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Brnjići
Brnjići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Brnjići · Vidi više »
Bunar (Dobretići, BiH)
Bunar je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Bunar (Dobretići, BiH) · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Dobretići i Carigrad · Vidi više »
Davidovići
Davidovići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Davidovići · Vidi više »
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Novi!!: Dobretići i Daytonski sporazum · Vidi više »
Dobretići
Dobretići su općina i naseljeno mjesto u županiji Središnja Bosna, BiH.
Novi!!: Dobretići i Dobretići · Vidi više »
Donji Orašac
Donji Orašac je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Donji Orašac · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Dobretići i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Dobretići i Franjevci · Vidi više »
Gornji Orašac
Gornji Orašac je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Gornji Orašac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dobretići i Hrvatska · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Dobretići i Jajce · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Dobretići i Katoličanstvo · Vidi više »
Korićani
* Gornji Korićani.
Novi!!: Dobretići i Korićani · Vidi više »
Kričići-Jejići
Kričići-Jejići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Kričići-Jejići · Vidi više »
Marko Dobretić
Fra Marko Dobretić Jezerčić (Dobrebić), OFM (Brnjići, Dobretići, 1707. – Fojnica, 8. siječnja 1784.) je bio bosanski franjevac, provincijal Bosne Srebrene, naslovni biskup eretrijski, apostolski vikar u Bosni i teološki pisac.
Novi!!: Dobretići i Marko Dobretić · Vidi više »
Melina (Dobretići, BiH)
Melina je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Melina (Dobretići, BiH) · Vidi više »
Mijatovići
Mijatovići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Mijatovići · Vidi više »
Milaševci
Milaševci su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Milaševci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Dobretići i Njemačka · Vidi više »
Pavlovići (Dobretići, BiH)
Pavlovići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Pavlovići (Dobretići, BiH) · Vidi više »
Pougarje
Zemljopisni položaj općine Dobretići. Pougarje je naziv za skup od 18 sela naseljenih Hrvatima koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Ugara.
Novi!!: Dobretići i Pougarje · Vidi više »
Prisika (Dobretići, BiH)
Prisika je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Prisika (Dobretići, BiH) · Vidi više »
Ranča
Ranča je planina u središnjoj Bosni (Županija Središnja Bosna), dvadesetak kilometara sjeveroistočno od grada Jajca.
Novi!!: Dobretići i Ranča · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Dobretići i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Dobretići i Ratarstvo · Vidi više »
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dobretići i Republika Srpska · Vidi više »
Skender Vakuf
Skender Vakuf (srp. Кнежево, Kneževo) je općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.
Novi!!: Dobretići i Skender Vakuf · Vidi više »
Slavko Šohaj
Slavko Šohaj (Zagreb, 8. lipnja 1908. – Zagreb, 2. siječnja 2003.), bio je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Dobretići i Slavko Šohaj · Vidi više »
Slipčevići
Slipćevići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Slipčevići · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Dobretići i Slovenija · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Dobretići i Stećak · Vidi više »
Stipo Ledić
Stipo Ledić (Bugojno, 1934. - Zagreb, 2012.), hrvatski akademski kipar iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dobretići i Stipo Ledić · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Dobretići i Stočarstvo · Vidi više »
Ugar (rijeka)
Ugar (do 1878. rijeka je nosila ime Brzica) je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Vrbasa.
Novi!!: Dobretići i Ugar (rijeka) · Vidi više »
Vitovlje Malo
Vitovlje Malo je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Vitovlje Malo · Vidi više »
Vlašić
Vlašić je planina u srednjoj Bosni.
Novi!!: Dobretići i Vlašić · Vidi više »
Vlašićki sir
Vlašićki sir Vlašićki sir spada među najbolje bijele sireve u salamuri/surutki.
Novi!!: Dobretići i Vlašićki sir · Vidi više »
Vrhovine
Vrhovine su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dobretići i Vrhovine · Vidi više »
Vukovići (Dobretići, BiH)
Vukovići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Vukovići (Dobretići, BiH) · Vidi više »
Zapeće
Zapeće je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Zapeće · Vidi više »
Zasavica (Dobretići, BiH)
Zasavica je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Zasavica (Dobretići, BiH) · Vidi više »
Zubovići (Dobretići, BiH)
Zubovići su naseljeno mjesto u općini Dobretići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dobretići i Zubovići (Dobretići, BiH) · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 1463. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 1472. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 1672. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 17. stoljeće · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 1773. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 1852. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 1991. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Dobretići i 2013. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dobretići (Središnja Bosna, BiH).
