Brže od pregledniku!
21 odnosi: Špiro Guberina, Božidar Smiljanić, Boris Miholjević, Branka Cvitković, Duško Modrinić, HRT – HTV 1, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Humor, Inge Appelt, Ivica Vidović, Jelena Hadži-Manev, Jelena Svilar, Katarina Perica Kirin, Ljubica Jović, Luka Juričić, Nebojša Borojević, Vlatko Dulić, 18. ožujka, 2010., 22. srpnja.
Špiro Guberina
Špiro Guberina (Šibenik, 1. ožujka 1933. – Zagreb, 27. studenoga 2020.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Špiro Guberina · Vidi više »
Božidar Smiljanić
Božidar Smiljanić (Zagreb, 20. rujna 1936. – Zagreb, 7. travnja 2018.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Božidar Smiljanić · Vidi više »
Boris Miholjević
Boris Miholjević (Petrinja, 24. srpnja 1938.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Boris Miholjević · Vidi više »
Branka Cvitković
Branka Cvitković (Zagreb, 29. svibnja 1948.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dome, slatki dome i Branka Cvitković · Vidi više »
Duško Modrinić
Duško Modrinić (Zadar, 1979.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Duško Modrinić · Vidi više »
HRT – HTV 1
Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Dome, slatki dome i HRT – HTV 1 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dome, slatki dome i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Dome, slatki dome i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Humor
Smijeh je reakcija na humor. Iznenađenje je jedno od obilježbi humora. Boris Jeljcin i Bill Clinton smiju se vicu. Humor je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim.
Novi!!: Dome, slatki dome i Humor · Vidi više »
Inge Appelt
Inge Appelt (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dome, slatki dome i Inge Appelt · Vidi više »
Ivica Vidović
Ivica Vidović u predstavi "Bog masakra", Teatar Rugantino, 2009. Ivica Vidović (Beograd, 10. svibnja 1939. – Zagreb, 18. travnja 2011.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Ivica Vidović · Vidi više »
Jelena Hadži-Manev
Jelena Hadži-Manev je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: Dome, slatki dome i Jelena Hadži-Manev · Vidi više »
Jelena Svilar
Jelena Svilar (Zagreb, 1974.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska autorica, kulturna kritičarka, novinarka i književna prevoditeljica.
Novi!!: Dome, slatki dome i Jelena Svilar · Vidi više »
Katarina Perica Kirin
Katarina Perica Kirin (Kruševo, 1982.) je hrvatska kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: Dome, slatki dome i Katarina Perica Kirin · Vidi više »
Ljubica Jović
Ljubica Jović (Banja Luka, 20. travnja 1936.) je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: Dome, slatki dome i Ljubica Jović · Vidi više »
Luka Juričić
Luka Juričić (Pula, 25. studenoga 1983.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Luka Juričić · Vidi više »
Nebojša Borojević
Nebojša Borojević (Hrvatska Kostajnica, 2. listopada 1955.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Dome, slatki dome i Nebojša Borojević · Vidi više »
Vlatko Dulić
Vlatko Dulić (Subotica, 20. travnja 1943. – Zagreb, 20. studenoga 2015.), pristupljeno 8.
Novi!!: Dome, slatki dome i Vlatko Dulić · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Dome, slatki dome i 18. ožujka · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Dome, slatki dome i 2010. · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Dome, slatki dome i 22. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dome slatki dome, Doživjeti stotu (TV serija).
