Brže od pregledniku!
73 odnosi: Armavir, Armavir (pokrajina), Armenija, Armenska apostolska Crkva, Armenska umjetnost, Armenski jezik, Armensko Kraljevstvo, Arsakidi (Armenija), Artemida, Bagratuni, Bizant, Crkva Šogakat, Crkva sv. Gajane, Crkva sv. Ripsime, Dvin, Erevan, Fresno, Kalifornija, GMT, Gorski Karabah, Gradonačelnik, Grčka mitologija, Katedrala, Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc, Katedrala u Zvartnocu, Kupola, Manastir, Menhir, Mesrop Maštoc, Mlađe kameno doba, Partsko Carstvo, Petrozavodsk, Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Povjesničar, Prapovijest, Sergijev Posad, Srednji vijek, Svjetska baština, Svod, Turski jezik, UNESCO, Urartu, Vologaz III. Partski, 117., 1441., 1694., 1870., 1874., 1913., 1928., 1945., ..., 1989., 2000., 2001., 2004., 2008., 2009., 2010., 301., 303., 330., 4. stoljeće, 410., 452., 480., 5. tisućljeće pr. Kr., 545., 560. pr. Kr., 570. pr. Kr., 618., 630., 685. pr. Kr., 7. stoljeće, 885.. Proširite indeks (23 više) »
Armavir
Armavir može značiti.
Novi!!: Ečmijadzin i Armavir · Vidi više »
Armavir (pokrajina)
Armavir (armenski: Արմավիր) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.
Novi!!: Ečmijadzin i Armavir (pokrajina) · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Ečmijadzin i Armenija · Vidi više »
Armenska apostolska Crkva
Grb Armenske apostolske Crkve Armenska apostolska crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pretkalcedonska crkva rasprostranjena među Armencima.
Novi!!: Ečmijadzin i Armenska apostolska Crkva · Vidi više »
Armenska umjetnost
''Samostan Noravank'' kod Jeghegnadzora iz 13. stoljeća. Armenska umjetnost je umjetnička produkcija naroda Armenaca i umjetnost na području države Armenije.
Novi!!: Ečmijadzin i Armenska umjetnost · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Ečmijadzin i Armenski jezik · Vidi više »
Armensko Kraljevstvo
*Armensko Kraljevstvo (stari vijek).
Novi!!: Ečmijadzin i Armensko Kraljevstvo · Vidi više »
Arsakidi (Armenija)
Armensko kraljevstvo za vrijeme dinastije Arsakida 150. godine Armenska dinastija Arsakida ili Aršakuna (arm. Արշակունի, čit. Aršakuni) je vladala armenskim kraljevstvom od 54. do 428. godine.
Novi!!: Ečmijadzin i Arsakidi (Armenija) · Vidi više »
Artemida
Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.
Novi!!: Ečmijadzin i Artemida · Vidi više »
Bagratuni
Zastava '''bagratidske''' dinastije Armenske feudalne dinastije oko 1000. godine ('''Bagratidi''' prikazani u sredini) Bagratuni (arm. Բագրատունի) su bili pripadnici armenske dinastije koja je od 9. do 11. stoljeća vladala područjima današnje Armenije i istočne Turske.
Novi!!: Ečmijadzin i Bagratuni · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Ečmijadzin i Bizant · Vidi više »
Crkva Šogakat
Crkva Šogakat (armenski: Շողակաթ եկեղեցի; značenje: "kap svjetlosti", zbog zrake svjetlosti koja je sišla s neba na sv. Ripismu mučenicu) - armenska crkva, koju je sagradio princ Aghamal Soroteci 1694. godine za vrijeme katolikosa Nahabeda I. u gradu Ečmijadzinu.
Novi!!: Ečmijadzin i Crkva Šogakat · Vidi više »
Crkva sv. Gajane
Crkva svete Gajane (armenski: Սուրբ Գայանէ եկեղեցի) - armenska crkva iz 7.
Novi!!: Ečmijadzin i Crkva sv. Gajane · Vidi više »
Crkva sv. Ripsime
Crkva svete Ripsime (armenski: Սուրբ Հռիփսիմէի եկեղեցի) - jedna je od najstarijih do danas sačuvanih crkava u Armeniji, poznata po istančanoj armenskoj arhitekturi iz klasičnog razdoblja, a koja je utjecala na druge armenske crkve.
Novi!!: Ečmijadzin i Crkva sv. Ripsime · Vidi više »
Dvin
Crtež središnjeg trga drevnog Dvina. Na slici se nalazi Katedrala sv. Grgura (3. – 5. st.), mala Crkva sv. Sarkisa (5. st.) desno i sjedište katolikosa (5. st.) lijevo Dvin je bio veliki trgovački grad i glavni grad srednjovjekovne Armenije.
Novi!!: Ečmijadzin i Dvin · Vidi više »
Erevan
Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.
Novi!!: Ečmijadzin i Erevan · Vidi više »
Fresno, Kalifornija
Fresno je grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Ečmijadzin i Fresno, Kalifornija · Vidi više »
GMT
GMT je sustav za predstavljanje vremena koji je bio prihvaćen kao svjetsko vrijeme.
Novi!!: Ečmijadzin i GMT · Vidi više »
Gorski Karabah
Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).
Novi!!: Ečmijadzin i Gorski Karabah · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Ečmijadzin i Gradonačelnik · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Ečmijadzin i Grčka mitologija · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Ečmijadzin i Katedrala · Vidi više »
Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc
Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc su građevine koje predstavljaju evoluciju i razvoj armenskih crkava s križnim svodovima i kupolom na sredini koje su snažno utjecale na razvoj arhitekture i umjetnosti šireg područja.
Novi!!: Ečmijadzin i Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc · Vidi više »
Katedrala u Zvartnocu
Katedrala u Zvartnocu (armenski: Զուարթնոց, u značenju "Nebeskih anđela"), ostaci armenske katedrale na istočnom kraju Ečmijadzina.
Novi!!: Ečmijadzin i Katedrala u Zvartnocu · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Ečmijadzin i Kupola · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Ečmijadzin i Manastir · Vidi više »
Menhir
Usamljeni menhir između Millstreeta i Ballinagreea (Irska) Veliki menhir Er Grah (Locmariaquer, Francuska) iz 4700. pr. Kr. bio je najveći menhir na svijetu, visok 20.60 m i težak preko 280 tona. Oko 4000. pr. Kr. je pao i slomio se na četiri dijela. Menhir (bretonski jezik: men.
Novi!!: Ečmijadzin i Menhir · Vidi više »
Mesrop Maštoc
Mesrop Maštoc (Hatsik, 362. – Ečmijadzin, 17. veljače 440.), armenski jezikoslovac, izumitelj armenskoga alfabeta, prevoditelj Svetoga pisma, utemeljitelj školstva i pedagoške misli u Armenaca, prosvjetitelj i svetac.
Novi!!: Ečmijadzin i Mesrop Maštoc · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Ečmijadzin i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ečmijadzin i Partsko Carstvo · Vidi više »
Petrozavodsk
Petrozavodsk je glavni grad Republike Karelije (Sjeverozapadni savezni okrug, Rusija).
Novi!!: Ečmijadzin i Petrozavodsk · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.
Novi!!: Ečmijadzin i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ečmijadzin i Povjesničar · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Ečmijadzin i Prapovijest · Vidi više »
Sergijev Posad
Sergijev Posad (ruski:Сергиев Посад), je ruski grad u Sergijevo-Posadskom okrugu Moskovske oblasti.
Novi!!: Ečmijadzin i Sergijev Posad · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ečmijadzin i Srednji vijek · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Ečmijadzin i Svjetska baština · Vidi više »
Svod
''Bačvasti svod'' s prikazom potisaka. ''Križni svod'' Svod ili strop (francuski: voute; talijanski: volta; njemački: gewölbe; poljski: sklepienie; španjolski: bóveda) je konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove.
Novi!!: Ečmijadzin i Svod · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Ečmijadzin i Turski jezik · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Ečmijadzin i UNESCO · Vidi više »
Urartu
610. i 585. pr. Kr. Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni.
Novi!!: Ečmijadzin i Urartu · Vidi više »
Vologaz III. Partski
Kovanica Vologaza III. Na nalijčju se nalazi strijelac koji sjedi i nosi luk. Oko njega se nalaze slova slična grčkim. Tekst tih slova ne pokazuje neko značenje. Vologaz III.
Novi!!: Ečmijadzin i Vologaz III. Partski · Vidi više »
117.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 117. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1441. · Vidi više »
1694.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1694. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1870. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1874. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1913. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ečmijadzin i 1928. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1945. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 1989. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ečmijadzin i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ečmijadzin i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ečmijadzin i 2004. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ečmijadzin i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ečmijadzin i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ečmijadzin i 2010. · Vidi više »
301.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 301. · Vidi više »
303.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 303. · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 330. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 4. stoljeće · Vidi više »
410.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 410. · Vidi više »
452.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 452. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 480. · Vidi više »
5. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 5. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
545.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 545. · Vidi više »
560. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 560. pr. Kr. · Vidi više »
570. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 570. pr. Kr. · Vidi više »
618.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 618. · Vidi više »
630.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 630. · Vidi više »
685. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 685. pr. Kr. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 7. stoljeće · Vidi više »
885.
Bez opisa.
Novi!!: Ečmijadzin i 885. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ejmiatsin (Armenija), Ečmiadzin, Vagaršapat.
