Josip Zemko (Subotica, 13. ožujka 1946. — 11. travnja 2017. (srp.) Dejan Vuković: Subotica.info. 11. travnja 2017. Pristupljeno 20. svibnja 2020.), bivši jugoslavenski nogometni reprezentativac.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Josip Zemko · Vidi više »

Jovan Mikić Jovan Mikić - Spartak (Opovo, 13. svibnja 1914. — Subotica, 11. listopada 1944.) bio je atletičar i poznati borac NOP-a. Bio je asistent Više ekonomsko-komercijalne škole u Beogradu, inače poznati književnik, publicist, športaš-rekorder u atletici, aktivist NOP-a.Radio Subotica na hrvatskom.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Jovan Mikić · Vidi više »

Ladislav Bogešić

Ladislav Bogešić (Lazar, čika Laza) (1911. – 28. veljače 2012.) bivši je vojvođanski nogometaš i nogometni sudac iz Subotice, rodom iz zajednice bačkih Hrvata.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Ladislav Bogešić · Vidi više »

Ladislav Tumbas

Ladislav Tumbas je bio srbijanski nogometaš iz Subotice, rodom bački Hrvat.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Ladislav Tumbas · Vidi više »

Lajčo Kujundžić

Lajčo Kujundžić je bio srbijanski nogometaš iz Subotice, rodom bački Hrvat.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Lajčo Kujundžić · Vidi više »

Lajoš Jakovetić

Lajoš Jakovetić Lajčo (Subotica, 15. studenog 1922. – Subotica, 27. siječnja 2003.), bivši jugoslavenski nogometni reprezentativac.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Lajoš Jakovetić · Vidi više »

Milan Ribar

Bare Milan Ribar (Sarajevo, 21. studenoga 1930. – Zagreb, 26. svibnja 1996.), bio je bosanskohercegovački nogometni trener.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Milan Ribar · Vidi više »

Miloš Glončak

Miloš Glončak (Subotica, 1928.) je bivši nogometni vratar "Spartaka" iz Subotice i nogometni trener.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Miloš Glončak · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Pajo Šimoković

Pajo Šimoković je bio srbijanski nogometaš iz Subotice, rodom bački Hrvat.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Pajo Šimoković · Vidi više »

Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.

Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za sezonu 1946./47.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47. · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Srbija · Vidi više »

Stipan Kopilović

*Stipan Kopilović (nogometaš).

Novi!!: FK Spartak Subotica i Stipan Kopilović · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Subotica · Vidi više »

Superliga Srbije

Superliga Srbije, sponzorskih naziva Meridian Superliga (2006. – 2008.), Jelen Superliga (2008. – 2015.), Linglong Tire SuperLiga (2019-2022) te Mozzart Bet SuperLiga (o. 2022-) je najviši nogometni razred u Srbiji.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Superliga Srbije · Vidi više »

Vladimir Konjevod

Vladimir (Vlatko) Konjevod (Sarajevo, 1923. Vladimir Konjevod (pristupljeno 1. srpnja 2017.) – 4. prosinca 2005. Preminuo bivši trener Dinama Vlatko Konjevod 4. prosinca 2005.), hrvatski nogometaš i nogometni trener iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Vladimir Konjevod · Vidi više »

Zoran Varvodić

Zoran Varvodić (Split, 26. prosinca 1963.) je umirovljeni hrvatski nogometaš koji je igrao za NK GOŠK Dubrovnik, Hajduk Split, Spartak Subotica, Olimpija Ljubljana i Cádiz CF.

Novi!!: FK Spartak Subotica i Zoran Varvodić · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: FK Spartak Subotica i 1945. · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: FK Spartak Subotica i 21. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

FK Spartak, FK Spartak Zlatibor Voda, FK Spartak Zlatibor Voda Subotica, NK Spartak Subotica, Spartak Subotica.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

FK Spartak Subotica

Preusmjerava ovdje:

Jezici