Sadržaj
34 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Andros (otok), Arijan, Artabaz II., Artakserkso III., Atena (polis), Autofradat, Barsina, Bitka kod Isa, Britanski muzej, Cilicija (satrapija), Dardaneli, Darije III., Demosten, Diodor Sicilski, Egejsko more, Eumen, Filip II. Makedonski, Frigija, Halikarnas, Hij, Konjica, Kos (otok), Kraljevina Makedonija, Lezbos, Memnon s Rodosa, Novogrčki jezik, Plutarh, Satrap, Sparta, Stara Grčka, Stater, 2002..
- Ahemenidski satrapi
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Farnabaz III. i Ahemenidsko Carstvo
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Pogledaj Farnabaz III. i Aleksandar Veliki
Andros (otok)
Andros, ili Andro (grčki: Άνδρος), je najsjeverniji grčki otok u otočnoj skupini Cikladi.
Pogledaj Farnabaz III. i Andros (otok)
Arijan
Kategorija:Rimski književnici Kategorija:Rimski povjesničari Kategorija:Starogrčki književnici Kategorija:Starogrčki povjesničari Arijanova bista Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86. – 146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla.
Pogledaj Farnabaz III. i Arijan
Artabaz II.
Artabaz II. je bio perzijski general i satrap pokrajine Frigije od 362. pr. Kr., u doba vladavine Artakserksa II. Artabaz II.
Pogledaj Farnabaz III. i Artabaz II.
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Pogledaj Farnabaz III. i Artakserkso III.
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Farnabaz III. i Atena (polis)
Autofradat
Autofradat (grč. Aυτoφραδάτης; „Autophradates“) je bio perzijski general u doba vladavine Artakserksa III. i Darija III. Kodomana.
Pogledaj Farnabaz III. i Autofradat
Barsina
Barsina (grč. Βαρσίνη, 363. – 309. pr. Kr.) je bila kćer Artabaza II., satrapa perzijske pokrajine Frigije, te žena Mentora s Rodosa.
Pogledaj Farnabaz III. i Barsina
Bitka kod Isa
Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.
Pogledaj Farnabaz III. i Bitka kod Isa
Britanski muzej
British Museum (hr. „Britanski muzej”) je najstariji javni muzej na svijetu, posvećen povijesti čovječanstva i kulture.
Pogledaj Farnabaz III. i Britanski muzej
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Pogledaj Farnabaz III. i Cilicija (satrapija)
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Pogledaj Farnabaz III. i Dardaneli
Darije III.
Darije III.
Pogledaj Farnabaz III. i Darije III.
Demosten
Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.
Pogledaj Farnabaz III. i Demosten
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Pogledaj Farnabaz III. i Diodor Sicilski
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj Farnabaz III. i Egejsko more
Eumen
Eumen (oko 362. pr. Kr.- 316. pr. Kr.), grčki general makedonskog kralja Aleksandra III. Velikog.
Pogledaj Farnabaz III. i Eumen
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III.
Pogledaj Farnabaz III. i Filip II. Makedonski
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Pogledaj Farnabaz III. i Frigija
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Pogledaj Farnabaz III. i Halikarnas
Hij
Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.
Pogledaj Farnabaz III. i Hij
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Pogledaj Farnabaz III. i Konjica
Kos (otok)
Kos ili Cos (grčki: Κως, turski: İstanköy, talijanski: Coo, prije zvan Stanchio) je grčki otok iz skupine Dodekanez u južnom Egeju.
Pogledaj Farnabaz III. i Kos (otok)
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Pogledaj Farnabaz III. i Kraljevina Makedonija
Lezbos
Lezbos ili Lezb (Lesbos, novogrčkim izgovorom „Lesvos“) je treći po veličini otok u Grčkoj i najveći u skupini Egejskih otoka.
Pogledaj Farnabaz III. i Lezbos
Memnon s Rodosa
Memnon s Rodosa (380. – 333. pr. Kr.) je bio grčki vojskovođa, poznat kao zapovjednik plaćeničke vojske u službi Perzijskog Carstva.
Pogledaj Farnabaz III. i Memnon s Rodosa
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Farnabaz III. i Novogrčki jezik
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija.
Pogledaj Farnabaz III. i Plutarh
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Pogledaj Farnabaz III. i Satrap
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Pogledaj Farnabaz III. i Sparta
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Farnabaz III. i Stara Grčka
Stater
6. stoljeća pr. Kr. Korintski strater Stater (grč. στατήρ: „težina“) je antička kovanica koji su koristili Grci i Lidijci od 8. stoljeća pr. Kr. do 50. godine.
Pogledaj Farnabaz III. i Stater
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Farnabaz III. i 2002.
Vidi također
Ahemenidski satrapi
- Abrokoma
- Abulit
- Ariobarzan
- Barsent
- Farnabaz III.
- Fratafern
- Histasp
- Mentor s Rodosa
- Mitridat I. (satrap)
- Satibarzan
- Tatenai
- Tio