Brže od pregledniku!
51 odnosi: Agogi, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Antička Teba (Grčka), Antika, Arg (grad), Aristokracija, Atena (polis), Bitka kod Leuktre, Bitka kod Plateje, Bitka kod Termopila, Bizant, Demokracija, Diogen, Efor, Filip II. Makedonski, Grad, Grad-država, Grčka, Hegemonija, Heloti, Heraklo, Hoplit, Lakedemon (mitologija), Leleg, Leonida I., Likurg (spartanski zakonodavac), Monarhija, Oligarhija, Osmansko Carstvo, Peloponeski rat, Peloponez, Platon, Poluotok, Prefektura Lakonija, Rimljani, Seoba naroda, Sparta (grad), Spartanski kraljevi, Stara Grčka, Termopil, Ustav, Veto, Zakon, Zenon, 146. pr. Kr., 1834., 371. pr. Kr., 404. pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., ..., 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (1 više) »
Agogi
Agogi, državni sistem odgoja djece u staroj Sparti koji je započinjao u 7.
Novi!!: Sparta i Agogi · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Sparta i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Sparta i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Sparta i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Sparta i Antika · Vidi više »
Arg (grad)
Arg Arg je grad u Grčkoj.
Novi!!: Sparta i Arg (grad) · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Sparta i Aristokracija · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Sparta i Atena (polis) · Vidi više »
Bitka kod Leuktre
Bitka kod Leuktre u kojoj su se sukobili Spartanci i Tebanska vojska, odigrala se 371. godine prije Krista.
Novi!!: Sparta i Bitka kod Leuktre · Vidi više »
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Novi!!: Sparta i Bitka kod Plateje · Vidi više »
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Novi!!: Sparta i Bitka kod Termopila · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Sparta i Bizant · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Sparta i Demokracija · Vidi više »
Diogen
* Diogen iz Sinope (umro oko 324. pr. Kr.).
Novi!!: Sparta i Diogen · Vidi više »
Efor
*Efor (državnik), starogrčki državnik iz Sparte.
Novi!!: Sparta i Efor · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Sparta i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Sparta i Grad · Vidi više »
Grad-država
Grad država je pojam kojim se označuje grad koji je ujedno i samostalna država.
Novi!!: Sparta i Grad-država · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Sparta i Grčka · Vidi više »
Hegemonija
Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.
Novi!!: Sparta i Hegemonija · Vidi više »
Heloti
Heloti (grčki: Εἵλωτες / Heílôtes) su bili državni robovi u Sparti.
Novi!!: Sparta i Heloti · Vidi više »
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Novi!!: Sparta i Heraklo · Vidi više »
Hoplit
Hoplit Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7.
Novi!!: Sparta i Hoplit · Vidi više »
Lakedemon (mitologija)
Prema grčkoj mitologiji, Lakedemon (grčki Λακεδαίμων, Lakedaímōn) bio je kralj Lakonije te sin vrhovnog boga Zeusa i njegove ljubavnice, Plejade Tajgete.
Novi!!: Sparta i Lakedemon (mitologija) · Vidi više »
Leleg
Prema grčkoj mitologiji, Leleg (starogrčki Λέλεξ, G Λέλεγος) bio je jedan od prvih stanovnika Lakonije te je postao prvi kralj te pokrajine, koja se po njemu tada zvala Lelegija.
Novi!!: Sparta i Leleg · Vidi više »
Leonida I.
Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.
Novi!!: Sparta i Leonida I. · Vidi više »
Likurg (spartanski zakonodavac)
Likurg Likurg (Grčki:, Lukoûrgos; (950 pr. Kr.) spartanski zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć dvaju kraljeva koji su formalno bili na čelu države, a s druge aristokrati nikako ne bi prihvatili demokraciju. Likurg odlazi u Delfe gdje traži mišljenje proročišta. Dobiva odgovor da mu Apolon daje moć i da će imati ustav bolji od bilo kojeg postojećeg. Tako potkrepljeni zakoni nazivaju se retra i smatraju sankcijama ili zakonima od bogova dobivenima. Retra tako zabranjuje pisane zakone pa se cjelokupno zakonodavstvo prenosi usmenom predajom. Cijelo društvo postalo je podređeno disciplini i boljitku države. Spartijatima je bilo zabranjeno baviti se bilo čime doli vještinama koje bi od njih načinile dobre vojnike. U tu svrhu, djecu Spartanaca Likurg nije smatrao vlasništvom očeva već države. Od najranije mladosti djeca Spartanaca oduzimala bi se roditeljima i započinjala agogu, strog državni odgoj kojim su učeni disciplini, pokornosti, vojnoj vještini i neustrašivosti. Jedna retra odnosi se na vojevanje i zabranjuje česte vojne pohode protiv istih neprijatelja kako ovi ne bi postali iskusni u ratovanju sa Spartancima. Neki suvremeni povjesničari smatraju da je ustrojstvo Sparte vrlo blisko ostvarenju komunizma. Ponajprije što jednom od prvih reformi oduzima aristokratima zemljišta i ponovno ga dijeli ravnopravno među svim građanima. Osim te lako je pronaći i druge sličnosti s komunizmom; praktično je ukinut novac. Onaj koji se koristio u Sparti bio je bezvrijedan bilo gdje drugdje. Nije bio izrađen od uobičajenih plemenitih kovina već od običnog željeza, a po lijevanju hladili su ga u octu kako bi bio neupotrebljiv za ponovno pretapanje. Također, da podstakne zajedništvo, Likurg zabranjuje obroke kod kuće. Svi Spartanci hrane se u zajedničkim blagovaonicama bez obzira na status ili ugled otklanjajući dodatno zavist. Zakoni u Sparti omogućili su ženama slobodu neviđenu bilo gdje u tadašnjem grčkom svijetu. Mogle su se baviti sportom (hrvanjem, trčanjem te bacanjem koplja i diska) i to u grčkom stilu, bez odjeće. Ako spartanska žena nakon nekog vremena u braku ne bi zanijela bilo joj je dopušteno da ode od muža i pronađe nekoga s kime će dobiti dijete. Naravno, niti jedno od ovih dopuštanja nije bilo inspirirano feminizmom već željom za dobivanjem što zdravijeg i boljeg potomstva koje će državi omogućiti daljnji napredak. Grčko društvo u potpunosti je bilo robovlasničko, no Sparta je bila posebno okrutna prema svojim robovima - helotima. Nisu pripadali pojedincu već su bili u vlasništvu države i raspoređivani su prema zemljištima. Sa zemlje koju su obrađivali morali su davati utvrđen dio državi, a višak su koristili za vlastitu egzistenciju. Prema Plutarhu, višak je bio itekako teško dostići. Helota je bilo barem deset puta više od Spartanaca pa su ovi držali ih u neprestanom strahu i disciplini, a od tuda dolazi i izreka: "Slobodan čovjek je u Sparti slobodniji više nego igdje, ali je i rob više rob nego igdje." Predaja kaže da Likurg pred kraj života još jednom odlazi do Delfskog proročišta kako bi dobio savjet. Pri odlasku dobiva zakletvu sugrađana kako neće nikako dirati u zakone do njegova povratka. Proročište mu odgovara da su sada zakoni dobri i da se Sparti ništa neće dogoditi dok ih se drži. Tada Likurg odlući ne vratiti se u Spartu već umire u tuđini kako bi Spartance zauvijek obavezala zakletva o nepromjenjivosti zakona. Utjecaj Likurga vidljiv je i u djelima Platona, Diogena i Zenona koji hvale njegove zakone i njihovu čistoću. Kategorija:Starogrčki državnici Kategorija:Sparta.
Novi!!: Sparta i Likurg (spartanski zakonodavac) · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Sparta i Monarhija · Vidi više »
Oligarhija
Oligarhija (grč.: ολιγαρχία, oligarhia) znači vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast političkog vrha, obično bez poštovanja volje građana.
Novi!!: Sparta i Oligarhija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Sparta i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Sparta i Peloponeski rat · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Sparta i Peloponez · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Sparta i Platon · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Sparta i Poluotok · Vidi više »
Prefektura Lakonija
Lakonija je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Peloponez.
Novi!!: Sparta i Prefektura Lakonija · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Sparta i Rimljani · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Sparta i Seoba naroda · Vidi više »
Sparta (grad)
Sparta (grčki: Σπάρτη) grad je i općina u grčkoj periferiji Peloponezu.
Novi!!: Sparta i Sparta (grad) · Vidi više »
Spartanski kraljevi
Od samih svojih početaka Sparta je imala oligarhijsko-aristokratsko uređenje kome su na vrhu bila paralelno dva kralja, jedan iz roda Agijada i drugi iz roda Euripontida.
Novi!!: Sparta i Spartanski kraljevi · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Sparta i Stara Grčka · Vidi više »
Termopil
antičko doba obala je bila mnogo bliže planini Karta s promijenama obale kod Termopila iz doba 500. pr. n. e. do danas Vrući izvori prema kojima je prolaz dobio ime Termopil (grč. Vruća vrata) je uski prolaz u središnjoj Grčkoj između planine i obale Korintskog zaljeva (dio Egejskog mora).
Novi!!: Sparta i Termopil · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Sparta i Ustav · Vidi više »
Veto
Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.
Novi!!: Sparta i Veto · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Sparta i Zakon · Vidi više »
Zenon
* Zenon iz Eleje (oko 490. pr. Kr. − 430. pr. Kr.), predsokratovski grčki filozof koji je pripadao elejskoj školi.
Novi!!: Sparta i Zenon · Vidi više »
146. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Sparta i 146. pr. Kr. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Sparta i 1834. · Vidi više »
371. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Sparta i 371. pr. Kr. · Vidi više »
404. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Sparta i 404. pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Sparta i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Sparta i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
