Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Egejsko more

Indeks Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 38 odnosi: Antika, Arda (Bugarska), Bistrica (rijeka u Grčkoj), Bizant, Bospor, Cikladi, Crno more, Dardaneli, Demokracija, Dodekanez, Egejski otoci, Genova, Grčka, Grčki jezik, Jugoistočna Europa, Jugozapadna Azija, Kreta, Makedonski jezik, Marica (rijeka), Mesta, Mletačka Republika, Mramorno more, Osmansko Carstvo, Penej (Tesalija), Perzija (razdvojba), Pomorstvo, Rimsko Carstvo, Rubno more, Saronski otoci, Satelitsko snimanje, Sporadi, Sredozemno more, Stara Grčka, Struma, Turska, Turski jezik, Vardar, Zemljopis Grčke.

  2. Mora u Aziji
  3. Mora u Europi
  4. Mora u Grčkoj
  5. Mora u Turskoj

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Egejsko more i Antika

Arda (Bugarska)

Arda je rijeka na jugoistoku Bugarske i sjeveroistoku Grčke.

Pogledaj Egejsko more i Arda (Bugarska)

Bistrica (rijeka u Grčkoj)

Bistrica (u hrvatskoj literaturi i kao Aliakmon, grčki: Ἁλιάκμων, Haliákmōn, na modernom grčkom: Αλιάκμονας, Aliákmonas, na makedonskom: Bistrica, tur. Ince kara) najduža je grčka rijeka sa svojih 297 km.

Pogledaj Egejsko more i Bistrica (rijeka u Grčkoj)

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Egejsko more i Bizant

Bospor

Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.

Pogledaj Egejsko more i Bospor

Cikladi

Položaj Ciklada na zemljovidu Grčke Cikladi ili Kikladi (grčki:Κυκλάδες) je naziv za skupinu otoka u Egejskom moru, koja se nalazi jugoistočno od centralnog dijela grčkog kopna Atike i sjeverno od otoka Krete.

Pogledaj Egejsko more i Cikladi

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Egejsko more i Crno more

Dardaneli

Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.

Pogledaj Egejsko more i Dardaneli

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Pogledaj Egejsko more i Demokracija

Dodekanez

Dodekanez (grčki: Dodekánisa, to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): dvanaest i (νῆσος, nesos): otok, a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 15 većih i 150 manjih grčkih otoka u Egejskom moru. Otočje se nalazi jugozapadno od Turske, južno od otoka Samos a sjeveroistočno od otoka Kreta.

Pogledaj Egejsko more i Dodekanez

Egejski otoci

Egejskog mora podijeljeni na skupine Egejski otoci (grč. Νησιά Αιγαίου) je zajednički naziv za otoke u Egejskom moru, s kopnenom Grčkom na zapadu i sjeveru te Turskom na istoku; otok Kreta predstavlja južnu granicu otoka.

Pogledaj Egejsko more i Egejski otoci

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Pogledaj Egejsko more i Genova

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Pogledaj Egejsko more i Grčka

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Egejsko more i Grčki jezik

Jugoistočna Europa

date.

Pogledaj Egejsko more i Jugoistočna Europa

Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.

Pogledaj Egejsko more i Jugozapadna Azija

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Pogledaj Egejsko more i Kreta

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Pogledaj Egejsko more i Makedonski jezik

Marica (rijeka)

Marica (bugarski: Марица, grčki: Έβρος (Evros), turski: Meriç (Merič), latinski: Hebrus) najduža je rijeka u unutrašnjosti Balkanskog poluotoka.

Pogledaj Egejsko more i Marica (rijeka)

Mesta

Mesta (u Bugarskoj) ili Nestos (u Grčkoj) (grčki: Νέστος, bugarski: Места, turski: Mesta Karasu) je rijeka u jugoistočnoj Bugarskoj i sjeveroistočnoj Grčkoj.

Pogledaj Egejsko more i Mesta

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Egejsko more i Mletačka Republika

Mramorno more

Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.

Pogledaj Egejsko more i Mramorno more

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Egejsko more i Osmansko Carstvo

Penej (Tesalija)

Penej (Grčki: Πηνειός), zvana i Peneus) je rijeka u Tesaliji, Grčka. Rijeka nosi ime po bogu Peneju (sinu boga mora Oceana i boginje mora Tetije) i bila je poznata skoro 1000 godina pod imenom Salambria. Teče od izvora u Pindskom gorju do uvira u Egejsko more, sjevernije od grada Tempe, pored mjesta Stomio u prefekturi Larisi.

Pogledaj Egejsko more i Penej (Tesalija)

Perzija (razdvojba)

Perzija je naziv s više značenja.

Pogledaj Egejsko more i Perzija (razdvojba)

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Pogledaj Egejsko more i Pomorstvo

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Egejsko more i Rimsko Carstvo

Rubno more

Indijskom oceanu Rubnim morima se smatraju mora koja se nalaze uz rub kontinenta odnosno oceana, a od njega su djelomično odvojena otočnim nizom, pragom ili morskim jarkom.

Pogledaj Egejsko more i Rubno more

Saronski otoci

Saronski otoci Saronski otoci (grčki:Σαρωνικά Νησιά, Saronikà Nisià) su otočje u zapadnom dijelu Egejskog mora, blizu obale grčkog kopna (Atika, Peloponez).

Pogledaj Egejsko more i Saronski otoci

Satelitsko snimanje

Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika.

Pogledaj Egejsko more i Satelitsko snimanje

Sporadi

Sporadi (Sjeverni) (grčki: Βόρειες Σποράδες) je otočna skupina smještena u Egejskom moru duž istočne obale Grčke, sjeveroistočno od otoka Eubeja.

Pogledaj Egejsko more i Sporadi

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Egejsko more i Sredozemno more

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Pogledaj Egejsko more i Stara Grčka

Struma

Struma (bugarski: Струма, grčki: Στρυμόνας 'Strymónas', turski: Karasu 'crna rijeka') rijeka je u Bugarskoj i Grčkoj.

Pogledaj Egejsko more i Struma

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Pogledaj Egejsko more i Turska

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Pogledaj Egejsko more i Turski jezik

Vardar

Vardar (makedonski Вардар, grčki Αξιός – Axios, latinski Axius) je najveća rijeka Republike Sjeverne Makedonije i jedna od većih na Balkanu.

Pogledaj Egejsko more i Vardar

Zemljopis Grčke

Grčka je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Egejsko more i Zemljopis Grčke

Vidi također

Mora u Aziji

Mora u Europi

Mora u Grčkoj

Mora u Turskoj