Brže od pregledniku!
37 odnosi: Armirani beton, Švedski jezik, Film, Finska, Finski jezik, Gimnazija, Helsinki, Internet, Klasicizam, Knjižnica, Knjiga, Korint, Mramor, Nikola I., ruski car, Publikacija, Rusija, Rusko Carstvo, Zaštita od požara, 1. kolovoza, 1640., 1809., 1832., 1845., 1879., 1881., 1893., 19. stoljeće, 1902., 1904., 1917., 1977., 1985., 1998., 20. stoljeće, 2000., 2005., 2006..
Armirani beton
Sagrade Familie Armirani beton je beton kroz kojeg su prije saljevanja ugrađene: šipke, mreže, ploče ili vlakna (željezo, ili neki drugi materijal).
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Armirani beton · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Švedski jezik · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Film · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Finska · Vidi više »
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Finski jezik · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Gimnazija · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Helsinki · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Internet · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Klasicizam · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Knjižnica · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Knjiga · Vidi više »
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Korint · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Mramor · Vidi više »
Nikola I., ruski car
'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Nikola I., ruski car · Vidi više »
Publikacija
Publikacija je tiskani ili drugom tehnikom umnoženi proizvod u jednom ili više nakladnih svezaka, odnosno na jednom ili više slobodnih listova.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Publikacija · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Rusija · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Rusko Carstvo · Vidi više »
Zaštita od požara
Zaštita od požara obuhvaća skup aktivnosti čiji je cilj smanjenje rizika nastanka požara, odnosno brzo i kvalitetno gašenje požara ako do istog dođe.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i Zaštita od požara · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1. kolovoza · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1640. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1809. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1832. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1845. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1881. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1893. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 19. stoljeće · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1904. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1917. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1977. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1985. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 1998. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 2000. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Finska nacionalna knjižnica i 2006. · Vidi više »
