Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Solarni članak

Indeks Solarni članak

Solarni članak (zvan i fotonaponski članak) je poluvodički uređaj koji pretvara sunčevu energiju izravno u električnu pomoću fotoelektričnog efekta.

82 odnosi: Albert Einstein, Alessandro Volta, Alexandre-Edmond Becquerel, Amorfna tvar, Baterija, Cijena, Denver, Colorado, Dizel, Elektricitet, Elektroda, Elektrolit, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronvolt, Energija, Fosilna goriva, Fotoelektrični učinak, Foton, Fotonaponska ploča, Fuleren, George W. Bush, Germanij, Godina, Grčki jezik, Havaji, Heinrich Rudolf Hertz, IBM, Infracrveno zračenje, Institut Ruđer Bošković, Institute of Electrical and Electronics Engineers, Integrirani krug, Istosmjerna struja, Japan, Kadmij, Kalifornija, Kiša, Kristal, Materijal, Naftna kriza, Naftna platforma, Napon, Napredak, Nikal-kadmijeva baterija, Nuklearna energija, Palac (jedinica), Panel, Pigment, Polimer, Polimerni/organski fotonaponski članci, Poluvodič, ..., Proizvod, Računalna memorija, Računalo, Rutenij, Selenij, Silicij, Sjedinjene Američke Države, Srebro, Sunčeva energija, Sveučilište, Svjetlost, Talijani, Telstar, Tiskana pločica, Tranzistor, Tuča, TV prijamnik, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni satelit, Vanguard 1, Vat, Volt, Zlato, 1969., 1971., 1973., 1990-ih, 2000., 2004., 2008., 2010., 2015.. Proširite indeks (32 više) »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Solarni članak i Albert Einstein · Vidi više »

Alessandro Volta

Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Novi!!: Solarni članak i Alessandro Volta · Vidi više »

Alexandre-Edmond Becquerel

Alexandre-Edmond Becquerel (Pariz, 24. ožujka 1820. – Pariz, 11. svibnja 1891.), poznat i samo kao Edmond Becquerel, bio je francuski fizičar koji se bavio proučavanjem Sunčeve svjetlosti, magnetizma, elektriciteta i optike.

Novi!!: Solarni članak i Alexandre-Edmond Becquerel · Vidi više »

Amorfna tvar

Staklo je amorfna tvar. voska. čvrstoću. Amorfna tvar (grčki amorphos: koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u fizici i kemiji, naziva se tvar kod koje atomi nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim molekulama, na primjer staklo, vosak i smola.

Novi!!: Solarni članak i Amorfna tvar · Vidi više »

Baterija

cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore: akubaterija za fotoaparat. Baterije bazirane na srebrovu oksidu. Baterija ili električna baterija (fra. batterie), u elektrotehnici, je spoj (obično serijski) dvaju ili više istosmjernih i istovrsnih izvora električne energije u kojima se kemijska, toplinska, sunčeva ili nuklearna energija pretvara u električnu energiju (galvanska i akumulatorska baterija, termoelektrična baterija, sunčana ili fotoelektrična baterija, nuklearna, atomska ili izotopna baterija).

Novi!!: Solarni članak i Baterija · Vidi više »

Cijena

Cijena je vrijednosni izraz neke robe ili usluge.

Novi!!: Solarni članak i Cijena · Vidi više »

Denver, Colorado

Denver je od 1876. glavni grad američke savezne države Colorado.

Novi!!: Solarni članak i Denver, Colorado · Vidi više »

Dizel

Sloj dizela na vodi. Dizel, smjesa različitih ugljikovodika rabljena kao tekuće gorivo za Dieselove motore.

Novi!!: Solarni članak i Dizel · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Solarni članak i Elektricitet · Vidi više »

Elektroda

cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).

Novi!!: Solarni članak i Elektroda · Vidi više »

Elektrolit

cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. gorivnog članka. Elektrolit je kemijski spoj koji je električki vodljiv ili to postaje u otopljenom ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive ione koji mogu prenositi električni naboj.

Novi!!: Solarni članak i Elektrolit · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Solarni članak i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Solarni članak i Elektron · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Solarni članak i Elektronvolt · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Solarni članak i Energija · Vidi više »

Fosilna goriva

Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.

Novi!!: Solarni članak i Fosilna goriva · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Solarni članak i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Solarni članak i Foton · Vidi više »

Fotonaponska ploča

Mongoliji. Fotonaponska ploča se sastoji od grupe fotonaponska članaka. Prikaz fotoelektričnog učinka ili fotoefekta. Međunarodnoj svemirskoj postaji. Polikristalni fotonaponski članci se spajaju zajedno u fotonaponsku ploču. Fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija Polikristalna silicijeva fotonaponska ploča. Amorfni fotonaponski članci na džepnim računalima. Fotonaponsko sjenilo (Francuska). Sunčeva fotonaponska elektrana za proizvodnju električne struje. Fotonaponska ploča ili solarni panel se sastoji od grupe sunčevih članaka (fotonaponski članak), kojih je najčešće oko 36, serijski povezanih, stvarajući module nominalnog napona od 12 V. Svaki pojedini fotoelektrični članak ima maksimalni izlazni napon od 600 do 700 mV, pa se fotoelektrični članci serijski povezuje stvarajući module nominalnog napona od 12 V. Snaga koju proizvodi jedan fotonaponski članak je relativno mali, pa se u praksi više članaka povezuju u grupu čime se formira fotonaponski članak, a više fotonaponskih članaka čini jedan fotonaponski modul ili solarni panel ili fotonaponsku ploču.

Novi!!: Solarni članak i Fotonaponska ploča · Vidi više »

Fuleren

Bukminsterfuleren C60.Biserka Tkalčeć, Antica Petreski: Kemijski elementi i njihovi spojevi, udžbenik kemije u trećem razredu gimnazije, Školska knjiga, 2014. Ikosaedarski fuleren C540. ''Montreal Biosphère'', Buckminster Fuller, 1967. Fuleren je treća alotropska modifikacija ugljika (uz dijamant i grafit), organska tvar s kuglastim šupljim molekulama u obliku pravilnih poliedara, koja se sastoji od ugljikovih atoma povezanih u 12 peterokuta i različit broj šesterokuta.

Novi!!: Solarni članak i Fuleren · Vidi više »

George W. Bush

George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.

Novi!!: Solarni članak i George W. Bush · Vidi više »

Germanij

Germanij je sivobijel, jako krhak polumetal.

Novi!!: Solarni članak i Germanij · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Solarni članak i Godina · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Solarni članak i Grčki jezik · Vidi više »

Havaji

Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Solarni članak i Havaji · Vidi više »

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Solarni članak i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »

IBM

IBM je američka tvrtka koja je jedna od pionira u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija. IBM je skraćenica od International Business Machines, i ona je osnovana 1888., a kao korporacija je ustanovljena 1911. Sjedište tvrtke je u gradu Armonku savezna država New York, a kolokvijalno je poznata kao Big Blue - u slobodnom prijevodu: Veliki plavi.

Novi!!: Solarni članak i IBM · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Solarni članak i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Institut Ruđer Bošković

Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.

Novi!!: Solarni članak i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »

Institute of Electrical and Electronics Engineers

right Institute of Electrical and Electronics Engineers ili IEEE (izgovara se kao engl. eye-triple-e) je međunarodna neprofitna profesionalna organizacija za uznapredovanje tehnologije vezane s elektricitetom.

Novi!!: Solarni članak i Institute of Electrical and Electronics Engineers · Vidi više »

Integrirani krug

ultraljubičastim svjetlom kroz poseban prozirni prozorčić na gornjoj strani integriranog kruga. Integrirani krug iz EPROM memorijskog mikročipa koji prikazuje memorijske blokove, nosivi krug i sitne srebrne žice koje povezuju integrirani krug sa stopicama. Integrirani krug ili integrirani sklop (prema lat. integrare: uspostaviti, obnoviti) je minijaturni, složeni elektronički sklop koji upravlja elektroničkim signalima u gotovo svim elektroničkim uređajima.

Novi!!: Solarni članak i Integrirani krug · Vidi više »

Istosmjerna struja

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Istosmjerna struja ili istosmjerna električna struja je električna struja koja ima u tijeku vremena stalnu ili konstantnu jakost i trajno jedan te isti smjer.

Novi!!: Solarni članak i Istosmjerna struja · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Solarni članak i Japan · Vidi više »

Kadmij

Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.

Novi!!: Solarni članak i Kadmij · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Solarni članak i Kalifornija · Vidi više »

Kiša

Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.

Novi!!: Solarni članak i Kiša · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Novi!!: Solarni članak i Kristal · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Novi!!: Solarni članak i Materijal · Vidi više »

Naftna kriza

Naftna kriza označava poremećaje do kojih dolazi u razdoblju značajnog povećanja cijene sirove nafte.

Novi!!: Solarni članak i Naftna kriza · Vidi više »

Naftna platforma

Naftna platforma Naftna platforma ime je za veliku strukturu koja služi za istraživanje, crpljenje, preradu i/ili privremeno spremanje nafte i zemnog plina koja zavisno o prilikama se obično učvrštava na dno nekog tijela vode (jezera, mora ili oceana) i tako stvara umjetni otok.

Novi!!: Solarni članak i Naftna platforma · Vidi više »

Napon

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.

Novi!!: Solarni članak i Napon · Vidi više »

Napredak

Napredak Amerike (''Progress of America''), Domenico Tojetti, 1875, Oakland Museum of California Napredak označava – obično u pozitivnom smislu shvaćen razvoj države.

Novi!!: Solarni članak i Napredak · Vidi više »

Nikal-kadmijeva baterija

Nikal-kadmijeva baterija (NiCd, Ni-Cd) pripada skupini punjivih baterija.

Novi!!: Solarni članak i Nikal-kadmijeva baterija · Vidi više »

Nuklearna energija

Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.

Novi!!: Solarni članak i Nuklearna energija · Vidi više »

Palac (jedinica)

°C). Palac ili inč (engl. inch: palac, sitnica; oznake in ili podignuta dvocrtica uz brojku) je angloamerička mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Solarni članak i Palac (jedinica) · Vidi više »

Panel

*kontrolni panel.

Novi!!: Solarni članak i Panel · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Novi!!: Solarni članak i Pigment · Vidi više »

Polimer

pmid.

Novi!!: Solarni članak i Polimer · Vidi više »

Polimerni/organski fotonaponski članci

Slika 1. Shema plastičnog solarno članka. PET – polietilen tereftalat, ITO – indij-kositar oksid, PEDOT:PSS – poli(3,4-etilendiksitiopen), aktivni sloj (obično polimer:mješavina fulerena), Al – aluminij. Polimerni solarni članak vrsta je fleksibilnog solarnog članka, izrađenog od polimera (velikih molekula s dijelovima koji se ponavljaju i tvore dugačke lance) koja proizvodi električnu energiju iz sunca pomoću fotoelektričnog efekta.

Novi!!: Solarni članak i Polimerni/organski fotonaponski članci · Vidi više »

Poluvodič

Poluvodič (engl. semiconductor) je materijal koji ima električnu vodljivost u sredini između izolatora i vodiča.

Novi!!: Solarni članak i Poluvodič · Vidi više »

Proizvod

Proizvod je konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i nakon što je dovršen proces njegove proizvodnje.

Novi!!: Solarni članak i Proizvod · Vidi više »

Računalna memorija

Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa.

Novi!!: Solarni članak i Računalna memorija · Vidi više »

Računalo

right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Solarni članak i Računalo · Vidi više »

Rutenij

Rutenij je tvrd, vatrostalni metal bijelosive boje.

Novi!!: Solarni članak i Rutenij · Vidi više »

Selenij

---- Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju.

Novi!!: Solarni članak i Selenij · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Novi!!: Solarni članak i Silicij · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Solarni članak i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Solarni članak i Srebro · Vidi više »

Sunčeva energija

Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.

Novi!!: Solarni članak i Sunčeva energija · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Solarni članak i Sveučilište · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Solarni članak i Svjetlost · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Solarni članak i Talijani · Vidi više »

Telstar

Slika orginalnog satelitaTelstar Telstar je bio prvi civilni aktivni komunikacijski satelit (lansiran 1962.), i prvi umjetni satelit konstruiran da prima i odašilje telefonske, i ostale radio televizijske signale.

Novi!!: Solarni članak i Telstar · Vidi više »

Tiskana pločica

Sinclair ZX Spectrum). Tiskana pločica (engl. PCB, printed circuit board) naziv je za sredstvo kojim se mehanički i električki povezuju elektroničke komponente.

Novi!!: Solarni članak i Tiskana pločica · Vidi više »

Tranzistor

Fizički izgled tranzistora kao diskretnih elemenata. Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. Tranzistor (engl. transistor, od trans istor: prijenosni otpornik) je aktivni poluvodički element s trima elektrodama.

Novi!!: Solarni članak i Tranzistor · Vidi više »

Tuča

Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.

Novi!!: Solarni članak i Tuča · Vidi više »

TV prijamnik

Moderni televizor TV prijemnik ili televizor je uređaj koji služi za gledanje televizijskog programa.

Novi!!: Solarni članak i TV prijamnik · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Solarni članak i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Novi!!: Solarni članak i Umjetni satelit · Vidi više »

Vanguard 1

alt.

Novi!!: Solarni članak i Vanguard 1 · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Solarni članak i Vat · Vidi više »

Volt

Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.

Novi!!: Solarni članak i Volt · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Solarni članak i Zlato · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Solarni članak i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Solarni članak i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Solarni članak i 1973. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Solarni članak i 1990-ih · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Solarni članak i 2000. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Solarni članak i 2004. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Solarni članak i 2008. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Solarni članak i 2010. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Solarni članak i 2015. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Fotoelektrični članak, Fotonaponski članak, Solarna ćelija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »