Komunikacija

319 odnosi: Adolf Hitler, Ajnštajnij, Aksiom, Albert Schweitzer, Algebra, Amonijak, Amsterdam, Anarhizam, Antisemitizam, Aorta, Arnold Sommerfeld, Arthur Schopenhauer, Aspergerov sindrom, Asteroidi, Atmosfera, Atom, Autizam, Avogadrov broj, Španjolski građanski rat, Švicarska, Židovi, Žiroskop, Barij, Baruch de Spinoza, Berlin, Bern, Bernhard Riemann, Bertrand Russell, Bose-Einsteinova kondenzacija, Bose-Einsteinova statistika, Boston, Massachusetts, Bozoni, Brazil, Brownovo gibanje, Brzina, Brzina svjetlosti, Brzojav, Butan, Carl Wieman, Cionizam, Colorado, Copleyeva medalja, Crveni pomak, David Hilbert, Dedukcija, Defekt mase, Determinizam, Disleksija, Drugi svjetski rat, Dualizam, ..., Dualizam (fizika), Dužina, Einsteinove jednadžbe polja, Ekvivalencija mase i energije, Elektricitet, Elektrokemija, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektrotehnika, Elementi (Euklid), Elipsa, Energija, Engleski jezik, Epistemologija, EPR paradoks, Ernst Mach, Erwin Schrödinger, Eter (fizika), ETH Zürich, Euklid, Fašizam, FBI, Filozofija, Fizičar, Fizika, Fotoelektrični učinak, Fotografija, Fotokemija, Foton, Franklin Delano Roosevelt, Fraunhoferove linije, Frekvencija, Göttingen, Geigerov brojač, Geografija, Geometrija, Godina, Gravitacija, Gravitacijske leće, Gravitacijski valovi, Gravitacijsko polje, Heinrich Rudolf Hertz, Helij, Hendrik Antoon Lorentz, Henri Poincaré, Herbert George Wells, Hipoteza, Hladnjak, Humanizam, Immanuel Kant, Inženjer, Infinitezimalni račun, Ioniziranje, Irgun, Isaac Newton, Italija, Izrael, James Clerk Maxwell, Jeruzalem, Johannes Stark, Joseph McCarthy, Josiah Willard Gibbs, Kalifornija, Kapilarnost, Kemijski element, Klasična mehanika, Kondenzacija, Konzervativizam, Korpuskularna teorija, Kovine, Kozmogonija, Kozmološka konstanta, Kozmologija, Kripton, Kritika čistog uma, Krutine, Kutna količina gibanja, Kvant, Kvantizacija, Kvantna fizika, Kvantna mehanika, Kvantna teorija, Laser, Leó Szilárd, Leiden, Linus Pauling, Ljudska prava, Lorentzov faktor, Lorentzove transformacije, Louis de Broglie, Ludwig Boltzmann, Luminiscencija, Magnet, Mahatma Gandhi, Marian Smoluchowski, Masa, Matematika, Matteuccijeva medalja, Max Born, Max Planck, Maxwellove jednadžbe, München, Menahem Begin, Merkur, Metafizika, Metar, Mikroskop, Milano, Mirotvorstvo, Mjerna jedinica, Molekula, Mozak, Nacionalsocijalizam, Nebo, Neutron, New Jersey, New York (razdvojba), New York City, New York, Newtonov zakon gravitacije, Niels Bohr, Njemačka, Njemački jezik, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Nuklearna fisija, Nuklearno oružje, Opća teorija relativnosti, Otok Princip, Patent, Paul Dirac, Paulijev princip isključenja, Pennsylvania, Perihel, Peter Debye, Philadelphia, Philip Glass, Philipp Lenard, Planckova konstanta, Planet, Pokus, Pomrčina Sunca, Posebna teorija relativnosti, Povijest, Prag, Profesor, Projekt Manhattan, Prostor, Prostorvrijeme, Prvi svjetski rat, Rabin, Radijacija, Raspršenje, Satyendra Nath Bose, Schrödingerova mačka, Schutzstaffel, Sigmund Freud, Sila, Sjedinjene Američke Države, Solvayeva konferencija, Sonata, Sovjetski Savez, Spektar (fizika), Spektroskopija, Spin, Statistička mehanika, Statistika, Steve Martin, Stuttgart, Sunčeva svjetlost, Sunce, Sveučilište Princeton, Sveučilište u Leidenu, Svjetlost, Teorija kaosa, Teorija relativnosti, Teorijska fizika, Tlak, Toplinska vodljivost, Toplinski kapacitet, Treći Reich, Treći svjetski rat, Trenton, New Jersey, Ulm, UNESCO, Uranij, Val, Violina, Voda, Voltin elektostatički stup, Vremenska dilatacija, Vrijeme (fizika), Walter Matthau, Washington, Württemberg, Wilhelm Ostwald, Wolfgang Amadeus Mozart, Wolfgang Pauli, Zürich, Zemlja, Znanost, Zvijezda, 1. listopada, 11. studenoga, 11. veljače, 14. ožujka, 14. srpnja, 14. travnja, 18. travnja, 1879., 1889., 1891., 1895., 1896., 19. kolovoza, 1900., 1902., 1903., 1904., 1905., 1906., 1908., 1909., 1911., 1912., 1914., 1915., 1917., 1918., 1919., 1920-ih, 1920., 1921., 1924., 1925., 1926., 1929., 1930-ih, 1930., 1932., 1933., 1934., 1935., 1937., 1939., 1940., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1951., 1952., 1953., 1954., 1955., 1970., 1976., 1995., 1999., 2. kolovoza, 2005., 21. veljače, 22. lipnja, 28. siječnja, 30. ožujka, 6. siječnja, 7. studenoga. Proširite indeks (269 više) » « Stisni indeks

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Albert Einstein i Adolf Hitler · Vidi više »

Ajnštajnij

Element je nazvan u čast Alberta Einsteina.

Novi!!: Albert Einstein i Ajnštajnij · Vidi više »

Aksiom

Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.

Novi!!: Albert Einstein i Aksiom · Vidi više »

Albert Schweitzer

Albert Schweitzer (Kaysersberg, 14. siječnja 1875. – Lambaréné (Gabon), 4. rujna 1965.), elzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik.

Novi!!: Albert Einstein i Albert Schweitzer · Vidi više »

Algebra

Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.

Novi!!: Albert Einstein i Algebra · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Albert Einstein i Amonijak · Vidi više »

Amsterdam

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.

Novi!!: Albert Einstein i Amsterdam · Vidi više »

Anarhizam

Zaokruženo A, simbol anarhizma Anarhizam je politička filozofija i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakva oblika ustrojstva (hijerarhije) i vlasti.

Novi!!: Albert Einstein i Anarhizam · Vidi više »

Antisemitizam

Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.

Novi!!: Albert Einstein i Antisemitizam · Vidi više »

Aorta

Diagram ljudskog srca. Aorta je najveća arterija ljudskoga tijela koja izlazi iz lijeve klijetke srca te dovodi krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela.

Novi!!: Albert Einstein i Aorta · Vidi više »

Arnold Sommerfeld

nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Albert Einstein i Arnold Sommerfeld · Vidi više »

Arthur Schopenhauer

'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.

Novi!!: Albert Einstein i Arthur Schopenhauer · Vidi više »

Aspergerov sindrom

Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na Aspergerov sindrom. Aspergerov sindrom (eng. Asperger syndrome, AS ili Asperger disorder, AD) jedan je od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra (eng. ASD) karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima.

Novi!!: Albert Einstein i Aspergerov sindrom · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Albert Einstein i Asteroidi · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Albert Einstein i Atmosfera · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Albert Einstein i Atom · Vidi više »

Autizam

Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na autizam. Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga.

Novi!!: Albert Einstein i Autizam · Vidi više »

Avogadrov broj

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.

Novi!!: Albert Einstein i Avogadrov broj · Vidi više »

Španjolski građanski rat

Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

Novi!!: Albert Einstein i Španjolski građanski rat · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Albert Einstein i Švicarska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Albert Einstein i Židovi · Vidi više »

Žiroskop

Žiroskop. Shematski prikaz žiroskopa. balističkom projektilu IRBM S3. Precesija zvrka ili žiroskopa. Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Bohnenbergov uređaj iz 1810. Žiroskop ili giroskop (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk.

Novi!!: Albert Einstein i Žiroskop · Vidi više »

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Novi!!: Albert Einstein i Barij · Vidi više »

Baruch de Spinoza

Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.

Novi!!: Albert Einstein i Baruch de Spinoza · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Albert Einstein i Berlin · Vidi više »

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Novi!!: Albert Einstein i Bern · Vidi više »

Bernhard Riemann

Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.

Novi!!: Albert Einstein i Bernhard Riemann · Vidi više »

Bertrand Russell

Bertrand Arthur William Russell, 3.

Novi!!: Albert Einstein i Bertrand Russell · Vidi više »

Bose-Einsteinova kondenzacija

kondenzata. Prikaz Bose – Einsteinove kondenzacije kod niskih temperatura. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Bose-Einsteinova kondenzacija (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je pojava svojstvena bozonima, pri kojem se velik broj čestica (atoma) nalazi u istom energetskom stanju ako je temperatura sustava dovoljno mala.

Novi!!: Albert Einstein i Bose-Einsteinova kondenzacija · Vidi više »

Bose-Einsteinova statistika

statistike. kondenzata. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante.

Novi!!: Albert Einstein i Bose-Einsteinova statistika · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: Albert Einstein i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Novi!!: Albert Einstein i Bozoni · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Albert Einstein i Brazil · Vidi više »

Brownovo gibanje

sekunde. Svaka točka prikazuje položaj promatrane čestice 0,0001 sekunde nakon prethodne točke. Ovo je oponašanje ili simuliranje Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Ovo je oponašanje ili simuliranje Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Tri prikaza Brownovog gibanja: u 32, 256 i 2048 koraka. Brownovo gibanje je nasumično gibanje čestica koje su mnogo veće nego atomi i obične molekule, ali premalene da bi bile vidljive golim okom u nekom fluidu, kao primjerice gibanje čestica dima u zraku ili peludnih čestica u vodi.

Novi!!: Albert Einstein i Brownovo gibanje · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Albert Einstein i Brzina · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Albert Einstein i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Brzojav

Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.

Novi!!: Albert Einstein i Brzojav · Vidi više »

Butan

* Kraljevina Butan, država u Aziji, između Indije i Kine.

Novi!!: Albert Einstein i Butan · Vidi više »

Carl Wieman

Carl Wieman, punim imenom Carl Edwin Wieman (Corvallis, Oregon, 26. ožujka 1951.), američki fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Carl Wieman · Vidi više »

Cionizam

Cionizam je bio nacionalni pokret Židova za utemeljenje židovske države na području Eretz Yisraela (Izraelske zemlje) u prošlosti podijeljenom u razne sandžake Osmanskog Carstva.

Novi!!: Albert Einstein i Cionizam · Vidi više »

Colorado

Colorado se sastoji od 64 okruga (counties).

Novi!!: Albert Einstein i Colorado · Vidi više »

Copleyeva medalja

Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.

Novi!!: Albert Einstein i Copleyeva medalja · Vidi više »

Crveni pomak

Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.

Novi!!: Albert Einstein i Crveni pomak · Vidi više »

David Hilbert

David Hilbert David Hilbert (23. siječnja 1862. – 14. veljače 1943.) bio je njemački matematičar, priznat kao jedan od najutjecajnijih i najsvestranijih matematičara devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća.

Novi!!: Albert Einstein i David Hilbert · Vidi više »

Dedukcija

Dedukcija je logička metoda.

Novi!!: Albert Einstein i Dedukcija · Vidi više »

Defekt mase

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju '''defekt mase'''. 2. jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet '''defekt mase'''. 3. dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Defekt mase ili gubitak mase je gubitak mase prilikom prelaska sustava u niže energetsko stanje zbog emisije energije iz sustava.

Novi!!: Albert Einstein i Defekt mase · Vidi više »

Determinizam

Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba je metafizička teza da postoji samo jedna budućnost s obzirom na događaje iz prošlosti i zakone prirode.

Novi!!: Albert Einstein i Determinizam · Vidi više »

Disleksija

Disleksija (grč.: δυσ- dys (slab, loš) + έξις- lexsis (jezik, riječi)) je poteškoća u učenju.

Novi!!: Albert Einstein i Disleksija · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Albert Einstein i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dualizam

Dualizam (latinski dualis dvojan, dvostruk), općenito označava neku dvojnost, dvojstvo.

Novi!!: Albert Einstein i Dualizam · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.

Novi!!: Albert Einstein i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Dužina

Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.

Novi!!: Albert Einstein i Dužina · Vidi više »

Einsteinove jednadžbe polja

Einsteinove jednadžbe polja sustav su tenzorskih parcijalnih diferencijalnih jednadžbi u općoj teoriji relativnosti koje opisuju dinamiku prostorvremena.

Novi!!: Albert Einstein i Einsteinove jednadžbe polja · Vidi više »

Ekvivalencija mase i energije

Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. maglenoj komori, alfa-čestica energije 5,3 MeV iz izvora olova-210 u blizini točke 1 prolazi kroz Rutherfordovo raspršenje u blizini točke 2, odstupajući pod kutom od oko 30°. Još jednom se raspršuje blizu točke 3 i konačno se odmara u plinu. Ciljana atomska jezgra u plinu mogla je biti jezgra dušika, kisika, ugljika ili vodika. Pri elastičnom sudaranju dobio je dovoljno kinetičke energije da uzrokuje kratki vidljivi tragu blizini točke 2 (ljestvica je u centimetrima). Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu, koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.

Novi!!: Albert Einstein i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Albert Einstein i Elektricitet · Vidi više »

Elektrokemija

Elektrokemija jedna je od grana kemije.

Novi!!: Albert Einstein i Elektrokemija · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: Albert Einstein i Elektromagnetizam · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Albert Einstein i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Albert Einstein i Elektron · Vidi više »

Elektrotehnika

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.

Novi!!: Albert Einstein i Elektrotehnika · Vidi više »

Elementi (Euklid)

Euklid je bio Platonov student u Ateni, dok je većinu života proveo radeći u Aleksandriji, Egiptu, gdje je osnovao matematičku akademiju.

Novi!!: Albert Einstein i Elementi (Euklid) · Vidi više »

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Novi!!: Albert Einstein i Elipsa · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Albert Einstein i Energija · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Albert Einstein i Engleski jezik · Vidi više »

Epistemologija

Prema Platonu znanje je presjek (znanje.

Novi!!: Albert Einstein i Epistemologija · Vidi više »

EPR paradoks

EPR paradoks (skraćeno: EPR) ili EPR argument, misaoni je pokus kvantne mehanike, nazvan po prvim slovima prezimena Alberta Einsteina, Borisa Podolskog i Nathana Rosena, koji su 1935. osmislili misaoni eksperiment kako bi osporili Kopenhagensku interpretaciju i time pokazali da je kvantna mehanika nepotpuna teorija.

Novi!!: Albert Einstein i EPR paradoks · Vidi više »

Ernst Mach

Ernst Mach (Brno, 18. veljače 1838. - München, 19. veljače 1916.), austrijski fizičar i filozof.

Novi!!: Albert Einstein i Ernst Mach · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Eter (fizika)

širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.

Novi!!: Albert Einstein i Eter (fizika) · Vidi više »

ETH Zürich

ETH Zürich (Eidgenössische Technische Hochschule Zürich ili ETHZ) je švicarski federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta čije je sjedište su švicarskom gradu Zürichu.

Novi!!: Albert Einstein i ETH Zürich · Vidi više »

Euklid

Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.

Novi!!: Albert Einstein i Euklid · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Albert Einstein i Fašizam · Vidi više »

FBI

Savezni istražni ured, poznatiji po kratici FBI (od engl. Federal Bureau of Investigation) savezna je kriminalističko-istražna i obavještajna agencija Ministarstva pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Albert Einstein i FBI · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Albert Einstein i Filozofija · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: Albert Einstein i Fizičar · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Albert Einstein i Fizika · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Albert Einstein i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Novi!!: Albert Einstein i Fotografija · Vidi više »

Fotokemija

živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.

Novi!!: Albert Einstein i Fotokemija · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Albert Einstein i Foton · Vidi više »

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.

Novi!!: Albert Einstein i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »

Fraunhoferove linije

Sunčev spektar s Fraunhoferovim linijama Spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu Fraunhoferove linije su spektralne linije, nazvane prema njemačkom fizičaru Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom Sunčevom spektru.

Novi!!: Albert Einstein i Fraunhoferove linije · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Albert Einstein i Frekvencija · Vidi više »

Göttingen

Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.

Novi!!: Albert Einstein i Göttingen · Vidi više »

Geigerov brojač

Geigerov brojač. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo je naprava ili mjerni instrument za otkrivanje ili detekciju ionizirajućega zračenja (radioaktivnost), odnosno brojenje prolaska ionizirajućih čestica ili fotona.

Novi!!: Albert Einstein i Geigerov brojač · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Albert Einstein i Geografija · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Albert Einstein i Geometrija · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Albert Einstein i Godina · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Albert Einstein i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijske leće

Svemirskog teleskopa Hubble). Pojava kola se naziva ''Einsteinov križ'': javljaju se 4 slike udaljenog kvazara oko galaksije zbog jake snage gravitacijske leće. Gravitacijske leće su galaktike ili skupine galaktika koje svojim gravitacijskim poljem skreću svjetlost udaljenih izvora na putu prema Zemlji (skretanje u gravitacijskom polju Sunca potvrđeno je već 1918.), pa nastaju lažne slike, često složene i nepravilne, oblika djeteline, lukova, a katkada i prstena (Einsteinov prsten).

Novi!!: Albert Einstein i Gravitacijske leće · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: Albert Einstein i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Gravitacijsko polje

Gravitacijsko polje Zemlje; polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijsko polje je područje u kojem na tijela s masom djeluje gravitacijska sila.

Novi!!: Albert Einstein i Gravitacijsko polje · Vidi više »

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Novi!!: Albert Einstein i Helij · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: Albert Einstein i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Henri Poincaré

'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Henri Poincaré · Vidi više »

Herbert George Wells

Herbert George Wells (Bromley, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo, 21. rujna 1866. – London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo, 13. kolovoza 1946.) je bio britanski pisac koji je najpoznatiji po znanstveno-fantastičnoj temi.

Novi!!: Albert Einstein i Herbert George Wells · Vidi više »

Hipoteza

Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.

Novi!!: Albert Einstein i Hipoteza · Vidi više »

Hladnjak

Moderni hladnjak Hladnjak rashladni je uređaj, koji je u najširoj primjeni u kućanstvima, gdje se koristi za čuvanje hrane na niskim temperaturama.

Novi!!: Albert Einstein i Hladnjak · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Albert Einstein i Humanizam · Vidi više »

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.

Novi!!: Albert Einstein i Immanuel Kant · Vidi više »

Inženjer

Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.

Novi!!: Albert Einstein i Inženjer · Vidi više »

Infinitezimalni račun

Infinitezimalni račun je grana matematike, koja se bavi funkcijama, derivacijama, integralima, limesima funkcije i graničnim vrijednostima.

Novi!!: Albert Einstein i Infinitezimalni račun · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Albert Einstein i Ioniziranje · Vidi više »

Irgun

Irgun Zvai Leumi (hrv. "Nacionalna vojna organizacija"), osnovana od strane izraelskih ekstremista i djelovala je u Palestini od 1931.

Novi!!: Albert Einstein i Irgun · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Albert Einstein i Isaac Newton · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Albert Einstein i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Albert Einstein i Izrael · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i James Clerk Maxwell · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Albert Einstein i Jeruzalem · Vidi više »

Johannes Stark

'''Johannes Stark''' Johannes Stark (Schickenhof, 15. travnja 1874. – Traunstein, 21. lipnja 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Johannes Stark · Vidi više »

Joseph McCarthy

Joseph McCarthy (Grand Chute, Wisconsin, 14. studenog 1909. – Washington, DC, 2. svibnja 1957.), američki političar Kao republikanski senator od 1950. vodio je žestoku protukomunističku kampanju pod izgovorom da su najveći američki državnici i intelektualci pod utjecajem komunista i njihovih agenata.

Novi!!: Albert Einstein i Joseph McCarthy · Vidi više »

Josiah Willard Gibbs

Josiah Willard Gibbs (New Haven, 11. veljače 1839. – New Haven, 28. travnja 1903.), američki teorijski fizičar, kemičar i matematičar.

Novi!!: Albert Einstein i Josiah Willard Gibbs · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Albert Einstein i Kalifornija · Vidi više »

Kapilarnost

staklenim cjevčicama (kapilarama). kapilari se podiže (lijevo), a živa u staklenoj kapilari se spušta (desno). opeke. Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije.

Novi!!: Albert Einstein i Kapilarnost · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Albert Einstein i Kemijski element · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Albert Einstein i Klasična mehanika · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Novi!!: Albert Einstein i Kondenzacija · Vidi više »

Konzervativizam

Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.

Novi!!: Albert Einstein i Konzervativizam · Vidi više »

Korpuskularna teorija

Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.

Novi!!: Albert Einstein i Korpuskularna teorija · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Albert Einstein i Kovine · Vidi više »

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Novi!!: Albert Einstein i Kozmogonija · Vidi više »

Kozmološka konstanta

Kozmološka konstanta (uobičajeno označena velikim grčkim slovom lambda: &Lambda) se javlja u Einsteinovoj općoj teoriji relativnosti.

Novi!!: Albert Einstein i Kozmološka konstanta · Vidi više »

Kozmologija

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.

Novi!!: Albert Einstein i Kozmologija · Vidi više »

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Novi!!: Albert Einstein i Kripton · Vidi više »

Kritika čistog uma

Kritika čistog uma (njem. Kritik der reinen Vernunft) je filozofsko djelo njemačkog filozofa Immanuela Kanta, poznato i pod nazivom "prva kritika" ili samo "kritika".

Novi!!: Albert Einstein i Kritika čistog uma · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Albert Einstein i Krutine · Vidi više »

Kutna količina gibanja

Zamah ''L'' čestice mase ''m'' kojoj je linearna količina gibanja ''mv'' pri kruženju oko vertikalne osi na udaljenosti ''r''. Ovaj žiroskop ostaje uspravan dok se vrti zbog očuvanja kutne količine gibanja. Kutna količina gibanja, kutni impuls ili zamah (oznaka L) vektorska je fizikalna veličina koja opisuje vrtnju čestice ili fizikalnog tijela koja postoji kod kružnog gibanja.

Novi!!: Albert Einstein i Kutna količina gibanja · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Albert Einstein i Kvant · Vidi više »

Kvantizacija

Najjednostavniji način kvantiziranja signala je odabir vrijednosti digitalne amplitude najbliže izvornoj analognoj amplitudi. Ovaj primjer prikazuje izvorni analogni signal (zeleno), kvantizirani signal (crne točke), signal rekonstruiran iz kvantiziranog signala (žuto) i razliku između izvornog i rekonstruiranog signala (crveno). Razlika između izvornog signala i rekonstruiranog signala je pogreška kvantizacije i, u ovoj jednostavnoj shemi kvantizacije, deterministička je funkcija ulaznog signala. Kvantizacija, u procesiranju digitalnih signala, se odnosi na proces gdje su kontinuirane vrijednosti amplitude predstavljene ograničenim setom diskretnih vrijednosti.

Novi!!: Albert Einstein i Kvantizacija · Vidi više »

Kvantna fizika

Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija.

Novi!!: Albert Einstein i Kvantna fizika · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Albert Einstein i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvantna teorija

U kvantnoj mehanici i termodinamici, kvantna teorija je teorija koju je osnovao Max Planck kako bi objasnio zračenje crnog tijela.

Novi!!: Albert Einstein i Kvantna teorija · Vidi više »

Laser

Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.

Novi!!: Albert Einstein i Laser · Vidi više »

Leó Szilárd

Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Leo Szilard (Budimpešta, 11. veljače 1898. - La Jolla, Kalifornija, 30. svibnja 1964.), mađarski fizičar židovskog podrijetla, idejni začetnik nuklearne lančane reakcije.

Novi!!: Albert Einstein i Leó Szilárd · Vidi više »

Leiden

Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.

Novi!!: Albert Einstein i Leiden · Vidi više »

Linus Pauling

Linus Carl Pauling (Portland, 28. veljače 1901. – Big Sur, 19. kolovoza 1994.)Nobelova nagrada:, pristupljeno 11.

Novi!!: Albert Einstein i Linus Pauling · Vidi više »

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Novi!!: Albert Einstein i Ljudska prava · Vidi više »

Lorentzov faktor

Lorentzov faktor kao funkcija brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: Albert Einstein i Lorentzov faktor · Vidi više »

Lorentzove transformacije

inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Novi!!: Albert Einstein i Lorentzove transformacije · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Albert Einstein i Louis de Broglie · Vidi više »

Ludwig Boltzmann

Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Ludwig Boltzmann · Vidi više »

Luminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.

Novi!!: Albert Einstein i Luminiscencija · Vidi više »

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Albert Einstein i Magnet · Vidi više »

Mahatma Gandhi

'''Mohandas Karamchand Gandhi''' Mohandas Karamchand Gandhihttp://books.google.hr/books?id.

Novi!!: Albert Einstein i Mahatma Gandhi · Vidi više »

Marian Smoluchowski

Marian Ritter von Smolan Smoluchowski Marian von Smoluchowski (Vorderbrühl, 28. svibnja 1872. - Krakov, 5. rujna 1917.) bio je poljski teorijski fizičar i pionir statističke fizike.

Novi!!: Albert Einstein i Marian Smoluchowski · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Albert Einstein i Masa · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Albert Einstein i Matematika · Vidi više »

Matteuccijeva medalja

Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.

Novi!!: Albert Einstein i Matteuccijeva medalja · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Albert Einstein i Max Born · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Albert Einstein i Max Planck · Vidi više »

Maxwellove jednadžbe

Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.

Novi!!: Albert Einstein i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Albert Einstein i München · Vidi više »

Menahem Begin

Menahem Wolfovich Begin (hebrejski מנחם בגין, Brest-Litovsk, 16. kolovoza 1913. – Tel Aviv, 9. ožujka 1992.) je bio vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. godine.

Novi!!: Albert Einstein i Menahem Begin · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Albert Einstein i Merkur · Vidi više »

Metafizika

Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.

Novi!!: Albert Einstein i Metafizika · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Albert Einstein i Metar · Vidi više »

Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

Novi!!: Albert Einstein i Mikroskop · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Albert Einstein i Milano · Vidi više »

Mirotvorstvo

Simbol mirotvorstva Mirotvorstvo ili pacifizam je uvjerenje koje se protivi ratu, ili bilo kakvom nasilju.

Novi!!: Albert Einstein i Mirotvorstvo · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Albert Einstein i Mjerna jedinica · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Albert Einstein i Molekula · Vidi više »

Mozak

Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.

Novi!!: Albert Einstein i Mozak · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Albert Einstein i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.

Novi!!: Albert Einstein i Nebo · Vidi više »

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.

Novi!!: Albert Einstein i Neutron · Vidi više »

New Jersey

New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Albert Einstein i New Jersey · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: Albert Einstein i New York (razdvojba) · Vidi više »

New York City, New York

New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.

Novi!!: Albert Einstein i New York City, New York · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Albert Einstein i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Niels Bohr · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Albert Einstein i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Albert Einstein i Njemački jezik · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Albert Einstein i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: Albert Einstein i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Novi!!: Albert Einstein i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Novi!!: Albert Einstein i Nuklearno oružje · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Albert Einstein i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Otok Princip

otok Princip na karti Otok Princip (portugalski: Ilha do Príncipe) je sa svojih na 142 km2 drugi najveći otok države Svetog Tome i Principa.

Novi!!: Albert Einstein i Otok Princip · Vidi više »

Patent

Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.

Novi!!: Albert Einstein i Patent · Vidi više »

Paul Dirac

Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Paul Dirac · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.

Novi!!: Albert Einstein i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Pennsylvania

Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.

Novi!!: Albert Einstein i Pennsylvania · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Novi!!: Albert Einstein i Perihel · Vidi više »

Peter Debye

Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.

Novi!!: Albert Einstein i Peter Debye · Vidi više »

Philadelphia

Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.

Novi!!: Albert Einstein i Philadelphia · Vidi više »

Philip Glass

Philip Glass (Baltimore, 31. siječnja 1937.), američki skladatelj i pijanist, jedan od najutjecajnijih skladatelja druge polovice dvadesetog stoljeća.

Novi!!: Albert Einstein i Philip Glass · Vidi više »

Philipp Lenard

Philipp Eduard Anton von Lenard (Požun, 7. srpnja 1862. – Messenhausen, 20. svibnja 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Philipp Lenard · Vidi više »

Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

Novi!!: Albert Einstein i Planckova konstanta · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Albert Einstein i Planet · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Albert Einstein i Pokus · Vidi više »

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Novi!!: Albert Einstein i Pomrčina Sunca · Vidi više »

Posebna teorija relativnosti

Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.

Novi!!: Albert Einstein i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Albert Einstein i Povijest · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Albert Einstein i Prag · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Albert Einstein i Profesor · Vidi više »

Projekt Manhattan

Trinity, test prve atomske bombe Projekt Manhattan bio je tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe.

Novi!!: Albert Einstein i Projekt Manhattan · Vidi više »

Prostor

Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.

Novi!!: Albert Einstein i Prostor · Vidi više »

Prostorvrijeme

Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme. Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena. Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja. Prostorvrijeme ili prostor–vrijeme, u teoriji relativnosti, je prostor koji se uz prostorne koordinate opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom vremenu.

Novi!!: Albert Einstein i Prostorvrijeme · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Albert Einstein i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rabin

Rabin je židovski vjerski učitelj i tumač Tore, svećenik u vjerskoj općini, propovjednik i predvodnik bogoštovlja u sinagogi.

Novi!!: Albert Einstein i Rabin · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Novi!!: Albert Einstein i Radijacija · Vidi više »

Raspršenje

zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.

Novi!!: Albert Einstein i Raspršenje · Vidi više »

Satyendra Nath Bose

Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar.

Novi!!: Albert Einstein i Satyendra Nath Bose · Vidi više »

Schrödingerova mačka

''simultano'' živa ''i'' mrtva. Ipak, kad netko pogleda u kutiju, vidi mačku, ''ili'' živu ''ili'' mrtvu, nikako i živu ''i'' mrtvu. Ovo nas zapravo pita kad zapravo okončava kvantna superpozicija te zbilja kolabira u jednu ili drugu mogućnost. Schrödingerova mačka je misaoni pokus koji ponekad opisujemo kao paradoks.

Novi!!: Albert Einstein i Schrödingerova mačka · Vidi više »

Schutzstaffel

Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.

Novi!!: Albert Einstein i Schutzstaffel · Vidi više »

Sigmund Freud

Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.

Novi!!: Albert Einstein i Sigmund Freud · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Albert Einstein i Sila · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Albert Einstein i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Solvayeva konferencija

Sudionici prve Solvayeve konferencije u briselskom hotelu Metropole 1911 Međunarodni Solvay institut za fiziku i kemiju, sa sjedištem u Bruxellesu, osnovan je 1912. od strane belgijskog industrijalca Ernesta Solvaya, nakon povijesnog sastanka tzv.

Novi!!: Albert Einstein i Solvayeva konferencija · Vidi više »

Sonata

Beethovenov manuskript četvrtog stavka njegove klavirske sonate br. 28 Sonata (tal. sonare – zvučati) je naziv za raznovrsne instrumentalne skladbe bez obzira na njihov oblik.

Novi!!: Albert Einstein i Sonata · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Albert Einstein i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Albert Einstein i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Albert Einstein i Spektroskopija · Vidi više »

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Albert Einstein i Spin · Vidi više »

Statistička mehanika

Statistička mehanika je dio fizike začet u drugoj polovici 19. stoljeća, kao jedan mogući odgovor na pitanje kako se Newtonovi zakoni gibanja mogu primijeniti na sustave s tako velikim brojem čestica, ili dijelova, da nikakvim računskim postupkom ili strojem ne možemo egzaktno opisati svaki pojedini dio promatranoga sustava.

Novi!!: Albert Einstein i Statistička mehanika · Vidi više »

Statistika

Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.

Novi!!: Albert Einstein i Statistika · Vidi više »

Steve Martin

Stephen Glenn "Steve" Martin (Waco, Teksas, 14. kolovoza 1945.) - američki glumac, komičar, filmski producent, pisac, glazbenik i skladatelj.

Novi!!: Albert Einstein i Steve Martin · Vidi više »

Stuttgart

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Albert Einstein i Stuttgart · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Albert Einstein i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Albert Einstein i Sunce · Vidi više »

Sveučilište Princeton

Logo Sveučilišna knjižnica. Sveučilište Princeton (engl. Princeton University, lat. Universitas Princetoniensis) privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyju.

Novi!!: Albert Einstein i Sveučilište Princeton · Vidi više »

Sveučilište u Leidenu

Sveučilište u Leidenu (latinski: Academia Lugduno-Batava; nizozemski: Universiteit Leiden; ranije: Rijksuniversiteit Leiden, skraćenica: LEI) osnovano je 1575.

Novi!!: Albert Einstein i Sveučilište u Leidenu · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Albert Einstein i Svjetlost · Vidi više »

Teorija kaosa

Primjer Lorenzovog atraktora Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način (pojam kaos obično označava nered ili slučaj).

Novi!!: Albert Einstein i Teorija kaosa · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Albert Einstein i Teorija relativnosti · Vidi više »

Teorijska fizika

Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.

Novi!!: Albert Einstein i Teorijska fizika · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Albert Einstein i Tlak · Vidi više »

Toplinska vodljivost

Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.

Novi!!: Albert Einstein i Toplinska vodljivost · Vidi više »

Toplinski kapacitet

kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

Novi!!: Albert Einstein i Toplinski kapacitet · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Albert Einstein i Treći Reich · Vidi više »

Treći svjetski rat

ljudskog izumiranja. Treći svjetski rat (eng. World War III, skraćeno WWIII ili WW3) naziv je za hipotetski vojni sukob velikih razmjera na svjetskoj razini, nakon Prvog i Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Albert Einstein i Treći svjetski rat · Vidi više »

Trenton, New Jersey

Trenton je glavni grad američke savezne države New Jersey i sjedište Okruga Mercer.

Novi!!: Albert Einstein i Trenton, New Jersey · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Albert Einstein i Ulm · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Albert Einstein i UNESCO · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.

Novi!!: Albert Einstein i Uranij · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Albert Einstein i Val · Vidi više »

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.

Novi!!: Albert Einstein i Violina · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Albert Einstein i Voda · Vidi više »

Voltin elektostatički stup

Voltin stup od bakra i cinka Voltin elektrostatički stup je prethodnik moderne baterije koji je izumio fizičar Alessandro Volta oko 1800.

Novi!!: Albert Einstein i Voltin elektostatički stup · Vidi više »

Vremenska dilatacija

relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Novi!!: Albert Einstein i Vremenska dilatacija · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Albert Einstein i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Walter Matthau

Walter John Matthau (New York, 1. listopada 1920. – Santa Monica, Kalifornija, 1. srpnja 2000.), američki filmski, kazališni i televizijski glumac, dobitnik Oscara.

Novi!!: Albert Einstein i Walter Matthau · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Albert Einstein i Washington · Vidi više »

Württemberg

Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg povijesno je područje u jugozapadnoj Njemačkoj.

Novi!!: Albert Einstein i Württemberg · Vidi više »

Wilhelm Ostwald

'''Wilhelm Ostwald''' Wilhelm Ostwald (latvijski: Vilhelms Ostvalds), (Riga, Latvija, 2. rujna 1853. – Leipzig, 4. travnja 1932.), njemački kemičar i filozof.

Novi!!: Albert Einstein i Wilhelm Ostwald · Vidi više »

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Albert Einstein i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »

Wolfgang Pauli

Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. – Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike.

Novi!!: Albert Einstein i Wolfgang Pauli · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Albert Einstein i Zürich · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Albert Einstein i Zemlja · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Albert Einstein i Znanost · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: Albert Einstein i Zvijezda · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: Albert Einstein i 1. listopada · Vidi više »

11. studenoga

11.

Novi!!: Albert Einstein i 11. studenoga · Vidi više »

11. veljače

11.

Novi!!: Albert Einstein i 11. veljače · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: Albert Einstein i 14. ožujka · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Albert Einstein i 14. srpnja · Vidi više »

14. travnja

14.

Novi!!: Albert Einstein i 14. travnja · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: Albert Einstein i 18. travnja · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1879. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1889. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1891. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1895. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1896. · Vidi više »

19. kolovoza

19.

Novi!!: Albert Einstein i 19. kolovoza · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Albert Einstein i 1900. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1902. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1903. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1904. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1909. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1912. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Albert Einstein i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1915. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1919. · Vidi više »

1920-ih

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1920-ih · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1921. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1926. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1929. · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1930-ih · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1930. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Albert Einstein i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1935. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Albert Einstein i 1940. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Albert Einstein i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1949. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1951. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1954. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1955. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1970. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1976. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Albert Einstein i 1995. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Albert Einstein i 1999. · Vidi više »

2. kolovoza

2.

Novi!!: Albert Einstein i 2. kolovoza · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Albert Einstein i 2005. · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: Albert Einstein i 21. veljače · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Albert Einstein i 22. lipnja · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: Albert Einstein i 28. siječnja · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: Albert Einstein i 30. ožujka · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: Albert Einstein i 6. siječnja · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Albert Einstein i 7. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Einstein.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni