Brže od pregledniku!
27 odnosi: August Šenoa, Čista stranka prava, Domovinaši, Franjo Josip I., Hrvatska, Hrvatska (Zagreb, 1900.), Hrvatska domovina, Hrvatska opozicija, Hrvatski sabor, Károly Khuen-Héderváry, Klasična gimnazija u Zagrebu, Memoari, Neovisna narodna stranka, Političar, Publicistika, Putopis, Slobodno zidarstvo, Stranka prava, Vijenac (časopis), Zagreb, 17. veljače, 18. srpnja, 1848., 1866., 1895., 1900., 1903..
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Fran Folnegović i August Šenoa · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Fran Folnegović i Čista stranka prava · Vidi više »
Domovinaši
U dotada jedinstvenoj Stranci prava došlo je 1895. godine do sukoba između Ante Starčevića, Kumičića, Franka i Mile Starčevića s jedne strane i skupine okupljene oko Frana Folnegovića, koja se priklonila vlastodršcima, koji su osudili događaje od 16.
Novi!!: Fran Folnegović i Domovinaši · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Fran Folnegović i Franjo Josip I. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fran Folnegović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska (Zagreb, 1900.)
Hrvatska je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: Fran Folnegović i Hrvatska (Zagreb, 1900.) · Vidi više »
Hrvatska domovina
* Lijepa naša domovino, izvorno ime za himnu Republike Hrvatske.
Novi!!: Fran Folnegović i Hrvatska domovina · Vidi više »
Hrvatska opozicija
Sredinom siječnja 1902. spojile su se Stranka prava i Neodvisna narodna stranka pod imenom Hrvatska opozicija, kojoj su pristupili i pojedini hrvatski naprednjaci.
Novi!!: Fran Folnegović i Hrvatska opozicija · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Folnegović i Hrvatski sabor · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Fran Folnegović i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Fran Folnegović i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Memoari
Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.
Novi!!: Fran Folnegović i Memoari · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Fran Folnegović i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Fran Folnegović i Političar · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Fran Folnegović i Publicistika · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Fran Folnegović i Putopis · Vidi više »
Slobodno zidarstvo
Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.
Novi!!: Fran Folnegović i Slobodno zidarstvo · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Fran Folnegović i Stranka prava · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Fran Folnegović i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Fran Folnegović i Zagreb · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Fran Folnegović i 17. veljače · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Fran Folnegović i 18. srpnja · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Folnegović i 1848. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Folnegović i 1866. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Folnegović i 1895. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Fran Folnegović i 1900. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Folnegović i 1903. · Vidi više »
