Brže od pregledniku!
38 odnosi: Alpsko skijanje, Švedska, Beč, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Eugen Kvaternik, Franjo Fancev, Geografija, Gimnastika, Graz, Hokej na ledu, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski športski savez, Hrvatski sokol, Klasična gimnazija u Zagrebu, Mačevanje, Međunarodni olimpijski odbor, Odbojka, Povijest, Povijest književnosti, Prag, Protestantizam, Slovenci, Stockholm, Umjetničko klizanje, Zagreb, 1866., 1895., 1896., 1897., 1909., 1920., 1925., 1936., 1946., 1991., 25. studenoga, 26. prosinca.
Alpsko skijanje
Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.
Novi!!: Franjo Bučar i Alpsko skijanje · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Franjo Bučar i Švedska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Franjo Bučar i Beč · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Bučar i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Franjo Bučar i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Franjo Fancev
Franjo Fancev (Virje, 24. rujna 1882. – Zagreb, 31. ožujka 1943.) bio je hrvatski knjižničar, filolog i povjesničar književnosti.
Novi!!: Franjo Bučar i Franjo Fancev · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Franjo Bučar i Geografija · Vidi više »
Gimnastika
Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.
Novi!!: Franjo Bučar i Gimnastika · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Franjo Bučar i Graz · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: Franjo Bučar i Hokej na ledu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Bučar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski športski savez
Hrvatski športski savez (HŠS) osnovan je 5. listopada 1909. godine (prema nekim izvorima 8. listopada 1909. godine) u Zagrebu u svratištu “Griču“ kao središnja športska organizacija koja je koordinirala radom klubova raznih športskih grana.
Novi!!: Franjo Bučar i Hrvatski športski savez · Vidi više »
Hrvatski sokol
Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.
Novi!!: Franjo Bučar i Hrvatski sokol · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Franjo Bučar i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Mačevanje
Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Novi!!: Franjo Bučar i Mačevanje · Vidi više »
Međunarodni olimpijski odbor
Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.
Novi!!: Franjo Bučar i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Franjo Bučar i Odbojka · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Franjo Bučar i Povijest · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Franjo Bučar i Povijest književnosti · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Franjo Bučar i Prag · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Franjo Bučar i Protestantizam · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Franjo Bučar i Slovenci · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Franjo Bučar i Stockholm · Vidi više »
Umjetničko klizanje
Plesni par za vrijeme nastupa Umjetničko klizanje je u kojem natjecatelj ili više njih mora kližući na ledu izvesti okrete, skokove i druge elemente demonstrirajući spretnost i eleganciju, često uz pratnju glazbe.
Novi!!: Franjo Bučar i Umjetničko klizanje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Franjo Bučar i Zagreb · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1866. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1897. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1909. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1925. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1936. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Franjo Bučar i 1946. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Bučar i 1991. · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Franjo Bučar i 25. studenoga · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Franjo Bučar i 26. prosinca · Vidi više »
