Brže od pregledniku!
70 odnosi: Animacija, Arsen Dedić, Šibenik, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb), Berlin, Bled, Bojan Adamič, Croatia Records, Drugi svjetski rat, Film, H-8 (1958.), Hrvatska, Hvar, Jazz, Krapina, Ljubljana, Louis Armstrong, Matija Dedić, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nijemci, Opatija, Pjevanje, Pop, Porin (nagrada), Scenograf, Split, Vaš šlager sezone, Vis, Zagreb, Zagrebački festival, 1936., 1943., 1959., 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., ..., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1985., 1986., 1987., 1988., 1993., 1995., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2003., 2006., 8. srpnja. Proširite indeks (20 više) »
Animacija
Animirani konj Animacija je slika u pokretu.
Novi!!: Gabi Novak i Animacija · Vidi više »
Arsen Dedić
Arsen Dedić (Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.), bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor.
Novi!!: Gabi Novak i Arsen Dedić · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Gabi Novak i Šibenik · Vidi više »
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb (ŠPUD) jedna je od najstarijih srednjih škola u Hrvatskoj.
Novi!!: Gabi Novak i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb) · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Gabi Novak i Berlin · Vidi više »
Bled
Bled je gradić i sjedište istoimene općine u Republici Sloveniji.
Novi!!: Gabi Novak i Bled · Vidi više »
Bojan Adamič
Bojan Adamič 1960. Bojan Adamič (Ribnica, Slovenija, 9. kolovoza 1912. - Ljubljana, 3. studenog 1995.) je bio slovenski skladatelj filmske glazbe i dirigent.
Novi!!: Gabi Novak i Bojan Adamič · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Gabi Novak i Croatia Records · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Gabi Novak i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Gabi Novak i Film · Vidi više »
H-8 (1958.)
H-8, hrvatski dugometražni film iz 1958. godine redatelja Nikole Tanhofera.
Novi!!: Gabi Novak i H-8 (1958.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gabi Novak i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Gabi Novak i Hvar · Vidi više »
Jazz
Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama, krajem 19.
Novi!!: Gabi Novak i Jazz · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gabi Novak i Krapina · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Gabi Novak i Ljubljana · Vidi više »
Louis Armstrong
'''Louis Armstrong''' Louis Daniel „Satchmo“ Armstrong (New Orleans, 4. kolovoza 1901. – New York, 6. srpnja 1971.), američki jazz glazbenik.
Novi!!: Gabi Novak i Louis Armstrong · Vidi više »
Matija Dedić
Matija Dedić (Zagreb, 2. ožujka 1973.), hrvatski je jazz pijanist i skladatelj.
Novi!!: Gabi Novak i Matija Dedić · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Gabi Novak i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Gabi Novak i Nijemci · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Gabi Novak i Opatija · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Gabi Novak i Pjevanje · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: Gabi Novak i Pop · Vidi više »
Porin (nagrada)
Statua nagrade Porin Porin je najuglednija glazbena nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Gabi Novak i Porin (nagrada) · Vidi više »
Scenograf
Scenograf je stvaratelj i realizator likovne opreme predstave.
Novi!!: Gabi Novak i Scenograf · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Gabi Novak i Split · Vidi više »
Vaš šlager sezone
Vaš šlager sezone je najpoznatiji bosanskohercegovački festival zabavne glazbe, koji se od druge polovice 1960-ih do 1999. održavao u Sarajevu.
Novi!!: Gabi Novak i Vaš šlager sezone · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Gabi Novak i Vis · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Gabi Novak i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački festival
Prvi je Zagrebački festival održan u prosincu 1953. pod naslovom Izaberite najbolje plesne melodije 1953., u Koncertnoj dvorani Istra (današnje Zagrebačko kazalište mladih), Logotip Zagrebfesta. Zagrebački festival, raniji nazivi Zagrebački festival zabavne glazbe (do 1983.), Zagrebfest (1984. – 2012.), poznat i kao Festival Zagreb, nosi od 2013. svoje izvorno ime u skraćenom obliku.
Novi!!: Gabi Novak i Zagrebački festival · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1936. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1943. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Gabi Novak i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Gabi Novak i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Gabi Novak i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1988. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Gabi Novak i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Gabi Novak i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Gabi Novak i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Gabi Novak i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Gabi Novak i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Gabi Novak i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Gabi Novak i 2006. · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Gabi Novak i 8. srpnja · Vidi više »
