Sadržaj
26 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Atidograf, Bitka kod Arginuskih otoka, Egejsko more, Eolija, Etruščani, Etrurija, Hera, Herodot, Homer, Jonija, Ksanto, Lezbos, Logograf, Mitilene, Mizija, Odisej, Odiseja, Olimpski bogovi, Povijest, Prometej (mitologija), Stara Grčka, Starogrčka književnost, Starogrčki jezik, Trojanski rat, Turska.
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Helanik i Ahemenidsko Carstvo
Atidograf
Atidograf je pisac povijesti Atike (takozvanih Atida), od antičkih do našeg vremena.
Pogledaj Helanik i Atidograf
Bitka kod Arginuskih otoka
Arginuski otoci (grc: Ἀργινούσαι) je skupina malih otoka u Egejskom moru, na maloazijskoj obali prema otoku Lezbosu.
Pogledaj Helanik i Bitka kod Arginuskih otoka
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj Helanik i Egejsko more
Eolija
Anatolije Ostaci drevne eolijske civilizacije pokraj današnjeg Izmira Eolija (grč. Αιολίς: „Aiolís“) je drevna regija koja obuhvaća sjeverozapadno obalno podučje Male Azije, te nekoliko okolnih otoka od kojih je najvažniji Lezbos.
Pogledaj Helanik i Eolija
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda.
Pogledaj Helanik i Etruščani
Etrurija
Etrurija i Etruščanska civilizacija Etrurija povijesno je područje u srednjoj Italiji koje se nalazilo između rijeke Tiber, Tirenskoga mora i rijeke Arna.
Pogledaj Helanik i Etrurija
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Pogledaj Helanik i Hera
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Helanik i Herodot
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Pogledaj Helanik i Homer
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Pogledaj Helanik i Jonija
Ksanto
Ksanto je bio jedan od dvojice najpoznatijih logografa starogrčke književnosti (drugi je bio Helanik).
Pogledaj Helanik i Ksanto
Lezbos
Lezbos ili Lezb (Lesbos, novogrčkim izgovorom „Lesvos“) je treći po veličini otok u Grčkoj i najveći u skupini Egejskih otoka.
Pogledaj Helanik i Lezbos
Logograf
Logograf (starogrčki λογογράφος: λόγος, logos - riječ, priča + γράφω, grapho - pisati) je u antičkoj Grčkoj povjesničar, kroničar i prozni pisac, onaj koji piše o prošlim događajima i legendama.
Pogledaj Helanik i Logograf
Mitilene
Mitilene (grčki: Μυτιλήνη) je glavni otočki grad Lezbosa, u grčkom Egejskom moru.
Pogledaj Helanik i Mitilene
Mizija
Mala Azija u starom vijeku. Mizija je označena žuto. Mizija (grčki: Μυσία, Mysìa) je bila povijesna pokrajina na sjeverozapadnoj obali Male Azije.
Pogledaj Helanik i Mizija
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Pogledaj Helanik i Odisej
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Pogledaj Helanik i Odiseja
Olimpski bogovi
John Flaxman: Zeus na prijestolju, a pokraj njega Atena i Hermes Olimpski bogovi (ili Olimpljani) su 12 glavnih starogrčkih božanstava.
Pogledaj Helanik i Olimpski bogovi
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Helanik i Povijest
Prometej (mitologija)
vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.
Pogledaj Helanik i Prometej (mitologija)
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Helanik i Stara Grčka
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Helanik i Starogrčka književnost
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Helanik i Starogrčki jezik
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Pogledaj Helanik i Trojanski rat
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Helanik i Turska
Također poznat kao Helanik sa Lezba, Helanik sa Lezbosa, Hellanikos.