Brže od pregledniku!
73 odnosi: Aachen, Andrija I., Češka, Bavarska, Bela I., Benedikt IX., Borba za investituru, Bremen, Cluny, Dmitar Zvonimir, Donja Saska, Filip I. Francuski, Goslar, Građanski rat, Grgur VII., Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva, Hrvatska, Isus, Karlo Veliki, Köln, Klement II., Klement III., Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva, Kraljevina Ugarska, Križarski ratovi, Liège, Mainz, Milano, Normani, Papa, Paskal II., Piacenza, Ravenna, Rim, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Roger I., Salerno, Salomon, ugarski kralj, Seldžuci, Speyer, Sveti Petar, Toskana, Urban II., Verona, Viktor II., Viktor III., Zürich, 1. ožujka, ..., 1050., 1054., 1056., 1076., 1077., 1084., 1085., 1089., 1095., 11. studenoga, 1102., 1105., 1106., 17. srpnja, 24. ožujka, 24. siječnja, 25. lipnja, 25. siječnja, 25. svibnja, 28. siječnja, 29. ožujka, 31. prosinca, 7. kolovoza. Proširite indeks (23 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Aachen · Vidi više »
Andrija I.
Andrija I. (mađ. I. András) (?, oko 1015. – Zirc, prije 6. prosinca 1060.), ugarski kralj od 1046. do 1060. godine iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Andrija I. · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Bavarska · Vidi više »
Bela I.
Bela I. Pobjednik (mađ. I. Béla) (o. 1015. – 11. rujna 1063.), ugarski kralj (1060. – 1063.) iz mlađeg ogranka dinastije Arpadovića.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Bela I. · Vidi više »
Benedikt IX.
Benedikt IX. (1012. – 1056.), papa od 1032. do 1044., ponovno 1045. pa opet od 1047. – 1048. Neki izvori navode da je papom postao s 12 godina, iako katolička enciklopedija navodi da je imao između 18 i 20 kad je postao papa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Benedikt IX. · Vidi više »
Borba za investituru
Srednjovjekovni kralj predaje ovlasti biskupu Borba za investituru je bila najznačajniji sukob između Crkve i države u srednjovjekovnoj Europi.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Borba za investituru · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Bremen · Vidi više »
Cluny
* Cluny (Saône-et-Loire), općina u departmanu Saône-et-Loire u Francuskoj;.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Cluny · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Donja Saska
Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Donja Saska · Vidi više »
Filip I. Francuski
Filip I. (franc. Philippe Ier) (23. svibnja 1052. ‒ 29. srpnja 1108.) bio je kralj Francuske, sin Henrika I. Francuskog i Ane Kijevske.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Filip I. Francuski · Vidi više »
Goslar
Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Goslar · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Građanski rat · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Grgur VII. · Vidi više »
Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik III. na minijaturi iz 1040. Henrik III. Crni (* 28. listopada 1017.; † 5. listopada 1056. u Bodfeldu, Harz); rimsko-njemački kralj od 1039., rimsko-njemački car (1046. - 1056.). Pripadao je Salijskoj dinastiji.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik V. (* 1086., vjerojatno 11. kolovoza, † 23. svibnja 1125. u Utrechtu) bio je kralj i car Svetog Rimskog Carstva od 1106. (protukralj od 1098.), rimsko-njemački car (1111. – 1125.), sin cara Henrika IV.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Hrvatska · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Isus · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo Veliki · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Köln · Vidi više »
Klement II.
Klement II, rođen kao Suidger, Grof od Morslebena i Hornburga, (* 1005., Hornburg, Njemačka - † 9. listopada 1047., samostan Sv. Tommaso na Aposeli kod Pesaroa), papa od 1046. do 1047.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Klement II. · Vidi više »
Klement III.
Klement III. (Paolo Scolari, † 25. ožujka 1191.), je bio papa od 19.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Klement III. · Vidi više »
Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva
Konrad II. Konrad II. (Speyer, 12. srpnja 990. – Utrecht, 4. lipnja 1039.) bio je rimsko-njemački kralj od 1024. do 1039., od 1026. kralj Italije, rimsko-njemački car od 1027., od 1033. kralj Burgundije.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Križarski ratovi · Vidi više »
Liège
Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Liège · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Mainz · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Milano · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Normani · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Papa · Vidi više »
Paskal II.
Paskal II., rođen Ranierius, (umro 21. siječnja 1118.) bio je papa od 13. kolovoza 1099., pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Paskal II. · Vidi više »
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Piacenza · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Ravenna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Rim · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Roger I.
Roger, prikazan na svom bakrenom novcu (trifolar), kovanom u Miletu. Roger I., normanski vojvoda i grof od Sicilije (Hauteville-la-Guichard, oko 1031. – Mileto, 22. VI. 1101.). Osvojio je Siciliju od Saracena 1060.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Roger I. · Vidi više »
Salerno
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Salerno · Vidi više »
Salomon, ugarski kralj
Salomon (?, 1053. – Pula, 1087.), ugarski kralj (1063. – 1074.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Salomon, ugarski kralj · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Seldžuci · Vidi više »
Speyer
Speyer je grad na jugoistoku njemačke savezne pokrajine Porajnje-Falačka na rijeci Rajne.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Speyer · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Sveti Petar · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Toskana · Vidi više »
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Urban II. · Vidi više »
Verona
Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Verona · Vidi više »
Viktor II.
Viktor II. (1018. – 1057.), papa od 1055. do 1057. godine.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Viktor II. · Vidi više »
Viktor III.
Viktor III., papa od 24. svibnja 1086. do 16. rujna 1087. godine.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Viktor III. · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i Zürich · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1. ožujka · Vidi više »
1050.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1050. · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1054. · Vidi više »
1056.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1056. · Vidi više »
1076.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1076. · Vidi više »
1077.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1077. · Vidi više »
1084.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1084. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1085. · Vidi više »
1089.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1089. · Vidi više »
1095.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1095. · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 11. studenoga · Vidi više »
1102.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1102. · Vidi više »
1105.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1105. · Vidi više »
1106.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1106. · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 17. srpnja · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 24. ožujka · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 24. siječnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 25. lipnja · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 25. siječnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 25. svibnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 28. siječnja · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 29. ožujka · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 31. prosinca · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva i 7. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Henrik IV. Okrutni, Henrik IV., njemačko-rimski car.
