Brže od pregledniku!
33 odnosi: Antun Mahnić, Časopis za suvremenu povijest, Čista stranka prava, Čista stranka prava (Dalmacija), Fokus (časopis), Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatska katolička udruga, Hrvatska straža, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatski katolički pokret, Hrvatski nacionalizam, Hrvatsko državno pravo, Hrvatstvo (dnevni list), Josip Pazman, Katolička Crkva, Katolički list, Kršćanski socijalizam, Nacionalizam, Politički centar, Politički katolicizam, Politički zatvorenik (novine), Riječki teološki časopis, Socijalni nauk Katoličke Crkve, Starčevićeva stranka prava, Stranka prava, Svepravaška organizacija, Zagreb, 1906., 1910., 1911., 1913., 1918..
Antun Mahnić
Dr.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Antun Mahnić · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Čista stranka prava · Vidi više »
Čista stranka prava (Dalmacija)
Svećenik Ivo Prodan, koji se je prvi u Dalmaciji javno izjasnio za pravaštvo i sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske, stavio je pravaštvo u okvir političkoga katolicizma, kao težnje za vodstvom organizirana katoličkog svećenstva, na čelu s biskupima, na svim područjima društvenoga života.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Čista stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »
Fokus (časopis)
Fokus je bio hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Fokus (časopis) · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska katolička udruga
Hrvatska katolička udruga, odnosno Hrvatska katolička zajednica naziv je za političku stranku koja je početkom 20.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatska katolička udruga · Vidi više »
Hrvatska straža
*Hrvatska straža (stranka), politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatska straža · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatski katolički pokret
Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatski katolički pokret · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Hrvatstvo (dnevni list)
Hrvatstvo je bio katolički dnevni list.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Hrvatstvo (dnevni list) · Vidi više »
Josip Pazman
Mons.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Josip Pazman · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolički list
Katolički list bio je hrvatski katolički tjednik.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Katolički list · Vidi više »
Kršćanski socijalizam
Kršćanski socijalizam je naziv za društveno i političko učenje i pokrete koji zagovaraju strukturalnu primjenu kršćanskoga socijalnog načela, kombinirajući osnovne ciljeve socijalizma s vjerskim i moralnim kršćanskim naukom.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Kršćanski socijalizam · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Nacionalizam · Vidi više »
Politički centar
U politici, odnosno političkoj teoriji centar je naziv koji označava pokrete, stranke i ideologije koji promoviraju stavove između tzv.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Politički centar · Vidi više »
Politički katolicizam
Politički katolicizam je politička i kulturna doktrina koja promiče ideje i socijalni nauk Katoličke crkve u javnome životu.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Politički katolicizam · Vidi više »
Politički zatvorenik (novine)
Politički zatvorenik, glasilo je Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Politički zatvorenik (novine) · Vidi više »
Riječki teološki časopis
Riječki teološki časopis / Ephemerides theologicae Fluminenses, hrvatski katolički teološki list.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Riječki teološki časopis · Vidi više »
Socijalni nauk Katoličke Crkve
Socijalni nauk Katoličke Crkve temelji se na razmatranju 'Ordo Socialis ("društveni poredak") racionalnim poredku društvene zajednice i suživota, izravnije se bave gospodarskim, političkim i kulturnim pitanjima, aktivnostima koje idu na štetu opće dobrobiti ljudi u društvu i koje utječu na dostojanstvo ljudskih osoba, obitelji, zajednica i naroda.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Socijalni nauk Katoličke Crkve · Vidi više »
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Starčevićeva stranka prava · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Stranka prava · Vidi više »
Svepravaška organizacija
Na inicijativu obnovljene Stranke prava u Dalmaciji, održana je u srpnju 1911. konferencija koja je postavila temelj zajedničkoj organizaciji Starčevićeve stranke prava, Hrvatske kršćansko-socijalne stranke prava (u koju je tada bila uklopljena i Čista stranka prava), dalmatinske Stranke prava, istarskih pravaša te Hrvatske katoličke udruge i Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Svepravaška organizacija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i Zagreb · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava i 1918. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HKSP, Kršćansko-socijalna stranka prava.
