Brže od pregledniku!
38 odnosi: Ante Pavelić (stariji), Ante Starčević, Čista stranka prava, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Hrvatska, Hrvatska katolička udruga, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska stranka prava (1903.), Hrvatska zajednica, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivan Lorković, Ivan Peršić, Josip Frank, Kraljevina Jugoslavija, Liberalizam, Lijevi centar, Mađaroni, Masonska loža, Mate Drinković, Mile Starčević, Napredna demokratska stranka, Pavao Rauch, Prvi svjetski rat, Slobodno zidarstvo, Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava, Stjepan Matković, Stranka prava, Stranka prava (Dalmacija), Svepravaška organizacija, Tihomir Cipek, Trijalizam, Veleizdajnički proces, Zagreb, 1894., 1908., 23. travnja.
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Ante Pavelić (stariji) · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Ante Starčević · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Čista stranka prava · Vidi više »
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska katolička udruga
Hrvatska katolička udruga, odnosno Hrvatska katolička zajednica naziv je za političku stranku koja je početkom 20.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatska katolička udruga · Vidi više »
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava · Vidi više »
Hrvatska narodna zajednica
Hrvatska narodna zajednica (HNZ) jest politička stranka koju je u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu Austro-Ugarske, godine 1910. osnovao dr.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatska narodna zajednica · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1903.)
Nakon što je krajem 19.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatska stranka prava (1903.) · Vidi više »
Hrvatska zajednica
Hrvatska zajednica bila je politička stranka liberalnoga građanskog usmjerenja, osnovana u Zagrebu 17. srpnja 1919. sjedinjenjem Starčevićeve stranke prava i Napredne demokratske stranke.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatska zajednica · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Ivan Lorković
Ivan Lorković. Ivan Lorković, hrvatski političar (Zagreb, 17. lipnja 1876. – Zagreb, 24. veljače 1926.).
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Ivan Lorković · Vidi više »
Ivan Peršić
Ivan Peršić je bio ugledni hrvatski političar i novinar i saborski zastupnik iz pravaških redova.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Ivan Peršić · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Josip Frank · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Liberalizam · Vidi više »
Lijevi centar
U politici, odnosno političkoj teoriji izraz lijevi centar (centar-ljevica, umjerena ljevica), označava političke pokrete, političke stranke i političke ideje koji po svojim temeljnim programskim određenjima pripadaju ljevici, ali u svojoj praktičnoj platformi imaju dosta kompromisnih sadržaja što ih približava političkom centru, te ih se zbog toga ne može nazvati ljevicom u klasičnom smislu.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Lijevi centar · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Mađaroni · Vidi više »
Masonska loža
Masonska loža „Leuchte im Norden“ u Flensburgu Masonska loža u Montrealu Masonska loža, često se naziva i privatna loža ili sastavna loža, osnovna je organizacijska jedinica slobodnog zidarstva.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Masonska loža · Vidi više »
Mate Drinković
Mate Drinković (Jelsa, 29. travnja 1868. — Beč, 18. svibnja 1931.) je bio hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Mate Drinković · Vidi više »
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Mile Starčević · Vidi više »
Napredna demokratska stranka
Napredna demokratska stranka bila je politička stranka u Hrvatskoj od 1918. do 1919. Osnovao ju je Ivan Lorković, nakon što je istupio iz Hrvatsko-srpske koalicije.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Napredna demokratska stranka · Vidi više »
Pavao Rauch
Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Pavao Rauch · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Slobodno zidarstvo
Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Slobodno zidarstvo · Vidi više »
Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava
Starčevićanac je bio "pučki list" Starčevićeve stranke prava.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava · Vidi više »
Stjepan Matković
Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Stjepan Matković · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Stranka prava · Vidi više »
Stranka prava (Dalmacija)
Početkom 1890-ih pravaška politika naišla je na pozitivan odjek u Dalmaciji.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »
Svepravaška organizacija
Na inicijativu obnovljene Stranke prava u Dalmaciji, održana je u srpnju 1911. konferencija koja je postavila temelj zajedničkoj organizaciji Starčevićeve stranke prava, Hrvatske kršćansko-socijalne stranke prava (u koju je tada bila uklopljena i Čista stranka prava), dalmatinske Stranke prava, istarskih pravaša te Hrvatske katoličke udruge i Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Svepravaška organizacija · Vidi više »
Tihomir Cipek
Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Tihomir Cipek · Vidi više »
Trijalizam
Prijedlog trijalističkog ustroja K.u.K. carevine prem Henriku Hanau, Beč 1905.g. Prijedlog trijalističkog ustroja prema Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru Trijalizam ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu Austriju i Kraljevinu Ugarsku postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu Kraljevinom Hrvatskom.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Trijalizam · Vidi više »
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Veleizdajnički proces · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i Zagreb · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i 1894. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i 1908. · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Starčevićeva stranka prava i 23. travnja · Vidi više »
