Brže od pregledniku!
31 odnosi: Andrija Kopilović, Antun Vojnić Purčar, Balint Vujkov, Blaško Vojnić Hajduk, Dragutin Franković, Hrvatski jezik, Josip Šokčić, Josip Kujundžić, Kotar, Međunarodni standardni serijski broj, Neven Ušumović, NIU Hrvatska riječ, Novi Sad, Novine, Srbija, Stevan Raičković, Subotičke novine, Subotica, Vladislav Kopunović, Vojvodina, Zvonimir Perušić, 1945., 1946., 1956., 2003., 2009., 25. kolovoza, 26. kolovoza, 3. kolovoza, 31. svibnja, 6. prosinca.
Andrija Kopilović
Msgr.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Andrija Kopilović · Vidi više »
Antun Vojnić Purčar
Antun Vojnić Purčar (1904. - ?) je bio vojvođanski novinski djelatnik, simpatizer partizanskog pokreta iz zajednice bačkih Hrvata.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Antun Vojnić Purčar · Vidi više »
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Balint Vujkov · Vidi više »
Blaško Vojnić Hajduk
Blaško Vojnić Hajduk je bački hrvatski književnik.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Blaško Vojnić Hajduk · Vidi više »
Dragutin Franković
Dragutin Franković (3. srpnja 1913.), hrvatski je i vojvođanski pedagog, leksikograf, publicist i nakladnik.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Dragutin Franković · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Josip Šokčić
Dionisije Josip Šokčić (17. travnja 1902. – 27. lipnja 1968.) je bio bački hrvatski pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Josip Šokčić · Vidi više »
Josip Kujundžić
Josip Kujundžić-Kejo (1916.) je bio državni reprezentativac u gimnastici iz Subotice.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Josip Kujundžić · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Kotar · Vidi više »
Međunarodni standardni serijski broj
ISSN (International Standard Serial Number) je jedinstven kôd (broj) koji se sastoji od osam brojaka, razdvojenih crticom na dva dijela od po četiri brojke.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Međunarodni standardni serijski broj · Vidi više »
Neven Ušumović
Neven Ušumović (Zagreb, 1972.) hrvatski je književnik iz Vojvodine.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Neven Ušumović · Vidi više »
NIU Hrvatska riječ
desno NIU "Hrvatska riječ" prva je profesionalna institucija Hrvata u Srbiji koja se profesionalno bavi informiranjem, izdavanjem tjednika, nakladničkom djatnošću i produkcijom.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i NIU Hrvatska riječ · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Novi Sad · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Novine · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Srbija · Vidi više »
Stevan Raičković
Akademik Stevan Raičković (Neresnica kod Kučeva, 5. srpnja 1928. – Beograd, 6. svibnja 2007.) je bio jedan od najistaknutijih srpskih književnika.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Stevan Raičković · Vidi više »
Subotičke novine
Subotičke novine su tiskani medij iz grada Subotice.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Subotičke novine · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Subotica · Vidi više »
Vladislav Kopunović
Vladislav Kopunović je hrvatski književnik iz vojvođanskog dijela Bačke.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Vladislav Kopunović · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Vojvodina · Vidi više »
Zvonimir Perušić
Zvonimir Perušić (Subotica, 12. kolovoza 1964.) profesionalni je novinar, prvi direktor Novinsko-izdavačke ustanove «Hrvatska riječ» i prvi glavni i odgovorni urednik tjednika Hrvatska riječ koji od 2003. izlazi u Subotici.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i Zvonimir Perušić · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 1946. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 1956. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 2003. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 2009. · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 25. kolovoza · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 26. kolovoza · Vidi više »
3. kolovoza
3.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 3. kolovoza · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 31. svibnja · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Hrvatska riječ (Subotica) i 6. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatska riječ (novine, Subotica).
