Brže od pregledniku!
23 odnosi: Ante Starčević, Anto Đapić, Bog i Hrvati!, Bosanskohercegovačka stranka prava 1861., Dobroslav Paraga, Europski parlament, Hrvatska, Hrvatska stranka prava, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski sabor, Politička desnica, Protekcionizam, Protukomunizam, Stjepan Mesić, Stranka prava, Svibanj, Zagreb, Zagrebački velesajam, 18. veljače, 1993., 1995., 20. svibnja, 2000..
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Ante Starčević · Vidi više »
Anto Đapić
Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Anto Đapić · Vidi više »
Bog i Hrvati!
Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič „Bog i Hrvati” Bog i Hrvati! je krilatica Stranke prava koju je prigrlio Ante Starčević.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Bog i Hrvati! · Vidi više »
Bosanskohercegovačka stranka prava 1861.
Bosanskohercegovačka stranka prava 1861. je pravaška politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Bosanskohercegovačka stranka prava 1861. · Vidi više »
Dobroslav Paraga
Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Dobroslav Paraga · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Europski parlament · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatski sabor · Vidi više »
Politička desnica
Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Politička desnica · Vidi više »
Protekcionizam
Protekcionizam je politika zaštite proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Protekcionizam · Vidi više »
Protukomunizam
Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Protukomunizam · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Stjepan Mesić · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Stranka prava · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Svibanj · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Zagrebački velesajam · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 18. veljače · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 1995. · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 20. svibnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 2000. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HSP 1861, Hrvatska stranka prava 1861..
