Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska stranka prava 1861

Indeks Hrvatska stranka prava 1861

Hrvatska Stranka Prava 1861 stranka je koju je osnovao Dobroslav Paraga u svibnju 1995.

23 odnosi: Ante Starčević, Anto Đapić, Bog i Hrvati!, Bosanskohercegovačka stranka prava 1861., Dobroslav Paraga, Europski parlament, Hrvatska, Hrvatska stranka prava, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski sabor, Nacionalni liberalizam, Politička desnica, Protukomunizam, Stjepan Mesić, Stranka prava, Svibanj, Zagreb, Zagrebački velesajam, 18. veljače, 1993., 1995., 20. svibnja, 2000..

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Ante Starčević · Vidi više »

Anto Đapić

Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Anto Đapić · Vidi više »

Bog i Hrvati!

Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič '''Bog i Hrvati''' Bog i Hrvati! je krilatica Stranke prava, koju je prigrlio Ante Starčević.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Bog i Hrvati! · Vidi više »

Bosanskohercegovačka stranka prava 1861.

Bosanskohercegovačka stranka prava 1861. je pravaška politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Bosanskohercegovačka stranka prava 1861. · Vidi više »

Dobroslav Paraga

Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.) hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861 i borac za ljudska prava.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Dobroslav Paraga · Vidi više »

Europski parlament

Logotip Europskog parlamenta Europski parlament jedino je izravno izabrano tijelo Europske unije koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Europski parlament · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava je hrvatska konzervativna politička stranka.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatski nacionalizam

Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Hrvatski sabor · Vidi više »

Nacionalni liberalizam

Nacionalni liberalizam (njem. der Nationalliberalismus) je oblik liberalizma spojenog s nacionalizmom s nekim liberalnim politikama, posebice u odnosu na obrazovanje, odnose države i vjere, i moderno, učinkovito upravljanje birokracijom.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Nacionalni liberalizam · Vidi više »

Politička desnica

Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Politička desnica · Vidi više »

Protukomunizam

Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Jedan od simbola protukomunizma Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Protukomunizam · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 18. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Stjepan Mesić · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava ime je stranke koja je od 1861.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Stranka prava · Vidi više »

Svibanj

Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Svibanj · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Zagreb · Vidi više »

Zagrebački velesajam

Zagrebački velesajam, južni glavni ulaz Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i Zagrebački velesajam · Vidi više »

18. veljače

18.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 18. veljače · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 1995. · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 20. svibnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Hrvatska stranka prava 1861 i 2000. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

HSP 1861, Hrvatska stranka prava 1861..

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »